Jedan od najstarijih gradova na Balkanu krasi velebna kamena tvrđava, a ponosi se i velikih arheološkim parkom i izvorima ljekovite vode

Niš, nakon Novog Sada i Beograda, treći najveći grad u Srbiji s oko četvrt milijuna stanovnika, nalazi se na rijeci Nišavi i smatra se jednim od najstarijih gradova na Balkanu. Zbog svog položaja, na ruti od Istanbula do Mađarske, oduvijek je imao stratešku važnost, no ona je značila i turbulentnu prošlost. Njime su čak 500 godina dominirali i Turci, svojedobno je bio i glavni grad Srbije, a njegovih oko 600 kilometara četvornih površine priča nevjerojatne priče. Neke od njih prepričavamo u nastavku teksta, kroz glavni pregled lokacija u tom gradu koje bi, kada ga posjetite, trebalo razgledati. Dakle, za početak, obavezno popijte kavu na Kazandžijskom sokaču, posljednjoj očuvanoj ulici nekadašnje niške čaršije, a onda ‘put pod noge’, za početak do Niške tvrđave. Vodimo vas na izlet u Niš!

NIŠKA TVRĐAVA S BEDEMOM VISOKIM OSAM I DEBELIM TRI METRA

Niška tvrđava, u svom današnjem obliku, građena je u prvoj polovici 18. stoljeća, a spada među neke od najljepših na srednjem Balkanu, hvale se na službenoj stranici turističke organizacije grada Niša. Jedna od njezinih prepoznatljivih obilježja su masivni kameni bedemi debeli po tri metra i visoki osam te vrata, odnosno ulazi u tvrđavu, a ukupna površina kompleksa, u kojem se nalazi niz zdanja, iznosi oko 22 hektara.

LJETNA RASKOŠNA REZIDENCIJA KONSTANTINA VELIKOG

Jedna od glavnih atrakcija Niša jest i Medijana. Riječ je o jednom od najznačajnijih arheoloških parkova u Srbiji, površine 40 hektara, u kojem se mogu razgledati ostaci bogataškog predgrađa antičkog Niša. U njemu je raskošnu rezidenciju imao i rimski car Konstantin Veliki, koji se u biti i rodio u Nišu. Konstantin Veliki poznat je po tome što se preobratio na kršćanstvo te 313. godine izdao Milanski edikt, čime je ozakonjeno ispovijedanje kršćanske vjere. Na području parka može se, među ostalim razgledati najmanje 1000 metara četvornih podnih mozaika.

U KULU UZIDALI OKO 900 LUBANJA

Među neke od najupečatljivijih zdanja Niša spada i Ćele-kula iz 19. stoljeća, odnosno toranj visok 4,6 metra u koji su uzidane ljudske lubanje. Riječ je, kako prenosi Atlas Obscura, o lubanjama srpskih ustanika iz bitke na Čegru, kada je 12 tisuća srpskih boraca bilo suprotstavljeno 40 tisuća otomanskih vojnika. Srpski zapovjednik, vidjevši da im se sprema propast, odlučio je u zrak dignuti barutanu koja im je služila kao uporište te je tako ubio ne samo svoje vojnike, nego nanio i velike gubitke neprijatelju.

Turskog generala je to nevjerojatno razljutilo pa je želeći se osvetiti uzidao lubanje srpskih vojnika u kulu, kao vrlo vidljivo upozorenje što slijedi svim neprijateljima. Originalno je u kulu bilo uzidano oko 950 lubanja, posloženih u 56 redova, no danas ih je ostalo ‘samo’ 58. Niz njih obile su s kule obitelji vojnika kako bi ih sahranile.

POBUNU U LOGORU ŽIVOTOM PLATILO 1100 LJUDI

Niš priča i stravične priče iz prošlosti. Jedna od takvih je ona o logoru Crveni krst iz Drugog svjetskog rata, a koji je bio smješten u blizini istoimene željezničke stanice, u vojnim skladištima. Logor je, piše isti medij, bio u funkciji četiri godine, a u njemu je robijalo oko 35 tisuća ljudi. Kao iznimno ključan datum u njegovu postojanju navodi se 12. veljače 1942. godine, kada je došlo do pobune te je iz njega uspjelo pobjeći 105 zatvorenika, dok je 11 njemačkih čuvara ubijeno.

Njemački vojnici koji su vodili logor brutalno su se osvetili i poubijali 1100 zatvorenika. Danas na području logora djeluje memorijalni muzej koji nosi ime tog sudbonosnog datuma. Dva kilometra dalje od Crvenog krsta nalazi se spomen park Bubanj, kao podsjetnik na stratište na kojem je u Drugom svjetskom ratu ubijeno između 10 i 12 tisuća ljudi, većinom stanovnika Niša.

NIŠKA BANJA ZA UŽIVANJE U LJEKOVITOJ VODI

Odmor od razgledavanja grada ne bi pak bilo loše potražiti u Niškoj banji, poznatom termalnom lječilištu koje je od centra udaljeno 10 kilometara. Mjesto je vrlo popularno ljeti, a prvi je put spomenuto još davne 362. godine. Područje se može pohvaliti s pet izvora ljekovite vode, od kojih dva spadaju u topla radioaktivna vrela. Okolicu krasi i lijepa priroda, primjerice Sićevačka klisura, dok će ljubitelji planinarenja biti zadovoljni na Suvoj planini. Popularnošću se ističe i izletište Kamenički vis.