Zagorski gradić koji će vas ugodno iznenaditi: ima divne dvorce, etno park, bogatu povijest i kulturnu baštinu

Ako tražite ideju za izlet, naizgled neočekivanu lokaciju na kojoj ćete uživati u prekrasnom krajoliku i bogatoj povijesti, neka vaš izbor bude bajkoviti Novi Marof. Ovaj šarmantan grad u kojem živi nešto manje od 12.000 ljudi pravi je biser Varaždinske županije i bila bi prava šteta da ga ne istražite i upoznate. Od Zagreba je udaljen svega 56 kilometara, a leži u kotlini koju s jedne strane okružuje utvrđeni grad Greben, smješten na slikovitim obroncima Ivanščice, a s druge rijeka Bednja i gora Kalnik. Izlet u Novi Marof ugodno će vas iznenaditi!

Osim veličanstvenog dvorca Erdödy, u kojem je danas smještena Bolnica za produženo liječenje i palijativnu skrb, ovaj grad ima i pregršt drugih znamenitosti koje će vas oduševiti. Izlet u Novi Marof i istraživanje grada započnite od Bele, srednjovjekovnog dvorca izgrađenog uz izvor pitke vode, na brijegu s kojeg puca čaroban pogled na dolinu rijeke Bednje. Prvi put spominje se davne 1163. godine kao templarski grad, a u 13. stoljeću preuzeli su je ivanovci, redovnici prema kojima su ime dobili i obližnji grad Ivanec te planina Ivanščica. Belu su zadržali sve do sredine 15. stoljeća, nakon čega su uslijedili stalni sukobi i borbe za vlast nad dvorcem, koji je u tom razdoblju promijenio više vlasnika.

Nažalost, Bela je teško stradala u velikom požaru 1481., a od 1653. spominje se i kao razrušeni grad. Iako je danas poznata kao Pusta Bela, o važnosti ove utvrde govori i jedna drevna legenda, prema kojoj je i sam engleski kralj Richard Lavljeg Srca, na povratku iz trećeg križarskog rata, utočište pronašao upravo u Beli, tj. kod viteškog reda već spomenutih ivanovaca.

A u dolini podno stare tvrđave početkom 17. stoljeća, točnije 1605., za mađarsku plemićku obitelj Pethö de Gerse podignut je novi, kasnorenesansni dvorac Bela I., s četiri kule, tornjem i visećim pokretnim mostom. U 18. stoljeću nedaleko od njega izgrađena je još jedna utvrda u baroknom stilu – Bela II. Prema nekim pričama, navodno je čak postojao i podzemni tunel koji je spajao ova dva dvorca. Dakle, Novi Marof može se pohvaliti s čak tri odvojena kaštela koji su nosili ime Bela. Ovo je ujedno i zaštićeni kulturni krajolik, što čitavom prostoru daje posebnu važnost.

Izlet u Novi Marof ne može proći bez istraživanja njegove bogate kulturne baštine. Za njezino čuvanje zaslužni su, između ostalih, članovi Etno udruge ”Greben” iz Madžareva, naselja u sklopu Grada. Naime, u drvenim, seoskim kućama (hižama) u Etno parku Gradišće izložili su starinski kućni inventar, brojne tekstilne i sakralne predmete – oruđa koja su se koristila u obradi konoplje i lana kako bi se dobila pređa za tkanje, raspela, svete slike, kućne oltare, posude za svetu vodu, svijeće… A tu su i zbirka škrinja te ladica za pohranu nevjestinog ruha, kao i alati za obradu drveta te različita poljoprivredna oruđa.

Jezgru Etno parka čini ”Magdina hiža”, rijetko očuvana kuća građena od pletera i gline, s dvije male prostorije, kuhinjom (kunjom) i sobom. U njoj možete razgledati tradicijske predmete koji su se početkom 20. stoljeća koristili u seljačkim domovima. Osim nje, neizostavna atrakcija Gradišću svakako je i ”Barina hiža”, izgrađena od masivnih drvenih dasaka i kamena. Posebnost ove kuće skrivena je u njezinoj unutrašnjosti, gdje je očuvan krovni kupolasti svod otvorenog ognjišta.

Posjet Novom Marofu završite obilaskom  utvrde Paka iz 13. stoljeća. Podignuta je na brdu visokom 310 metara za vrijeme mongolskih upada kako bi se iz nje kontrolirao prolaz dolinom potoka Pake. Izgleda kao nepravilni šesterokut, a na njezinih 200-tinjak kvadratnih metara površine boravila je manja posada koja je utvrdu branila od neprijatelja. Paka je u 15. stoljeću stradala u požaru, a u ovom povijesnom spomeniku pronađeni su kuka za napinjanje samostrela, gotički ključevi i lokoti, kasnosrednjovjekovni lonci, keramika, posuđe, vojnička oprema i brončani buzdovan za koji se pretpostavlja da je najvjerojatnije pripadao samom zapovjedniku utvrde.

Brdoviti kraj oko nje okružuje istoimena mračna šuma Paka, uz koju su se nekoć vezale jezovite priče i legende. Naime, stoljećima je bila idealno sklonište razbojnicima koji su u sumrak iz zasjede pljačkali putnike na uskoj cesti okruženoj brdima. Zato je ova šuma u narodu i prozvana Crna Paka. Srećom, danas se ovo mjesto spominje isključivo u pozitivnom tonu. Idealno je za ugodnu šetnju, vožnju biciklom, branje gljiva ili uživanje u žuborenju šumskih potoka. Već 10-ak godina ovdje se održavaju Dani vrganja u Paki, manifestacija koja je sve češći motiv dolaska gostiju na ovu destinaciju.