PUTEVIMA POVIJESTI
Ogromno, mistično jezero prema legendi je nastalo od suza nesretno zaljubljenog diva, a njegova je okolica neokrunjena prijestolnica sladoleda i vina
Malo tko u našim krajevima nije čuo za njega, a mnogi su hodali njegovim obalama. No, ako niste, ubrzo dolazi za to idealno vrijeme pa bi ova godina mogla biti godina za jezero Balaton, najveće jezero središnje Europe, smješteno u srcu Mađarske, kojih 80 kilometara od glavnog grada te zemlje, Budimpešte. Jezero nerijetko nazivaju ‘mađarskim morem’, a iznimno je popularna turistička destinacija. Ne bez razloga – ne samo da ono predstavlja odlično ljetno osvježenje, već njegove obale obiluju različitim atrakcijama i aktivnostima, šarmantnim gradićima, sportskim opcijama, kulturnim sadržajem, festivalima, gastronomskom ponudom….
NAJPLIĆE PRIRODNO JEZERO NA SVIJETU
Balaton ima svoju mističnu i realističnu stranu. U kontekstu ove prve, nastao je, prema legendi, od suza diva po imenu Balaton koji je plakao zbog neuzvraćene ljubavi. Isto tako, u samom jezeru detektirana je i misteriozna podvodna formacija u obliku srca. Legenda kaže da ona skriva ključ vječne ljubavi.
Realistična strana pak priča iduću priču. Jezero Balaton duboko je najviše 11 metra, a prosječna mu je dubina samo 3,2 metra. To ga čini najplićim prirodnim jezerom na svijetu. Unatoč plićini, površina mu je znatna – 598 kilometara četvornih, a dugačko je 77 kilometara te u najširem dijelu široko 14 kilometara. Najveći dotok vode dobiva iz rijeke Zala, a nastalo je prije milijun godina, spajanjem pet manjih jezera. Povrh svega navedenog, Balaton je specifičan i po svom kemijskom sastavu koji je različit od ostalih jezera u tom dijelu Europe.
PREDIVNI TIHANY POZNAT PO UZGOJU LAVANDE
Balaton obiluje atrakcijama, a jedna koja se nalazi na svakom preporučenom balatonskom itineraru jest poluotok Tihany i istoimeno naselje. Riječ je o najstarijem srednjovjekovnom gradu u regiji, s kojeg se pružaju predivni vidici na jezero. Mjesto i poluotok poznati su po uzgoju lavande, ali i predivnoj benediktinskoj opatiji pa ga nerijetko zovu i ‘Tündérsziget’ ili ‘vilinski otok’.
No, Tihany nije ni približno jedino mjesto koje odvodi u prošlost. U okolici jezera raštrkano je niz povijesno važnih zdanja. Jedno koje se definitivno ističe jest palača Feštetića u gradu Keszthely koja broji dva kata i 34 sobe, a koja je pripadala velikaškoj obitelji porijeklom iz Hrvatske. Svakako se preporučuje i posjet jednom od najmoćnijih srednjovjekovnih dvoraca u Mađarskoj, Szigligetu(Szigligeti vár) koji se nalazi u istoimenom gradu. Dvorac je izgrađen na brdu Várhegy, na nadmorskoj visini od 242 metara. No, ni to nije približno nije sve. Vrijedi obići, primjerice, i dvorce Sumeg i Csobánc ili pak rimske ruševine Fenékpuszta.
OKOLICA BALATONA PRAVA JE POSLASTICA ZA LJUBITELJE VINA
Iako Balaton slovi za ‘mađarsku prijestolnicu sladoleda’ jer se ta poslastica tamo može kupiti na svakom koraku, te je poznat je po čardama (csárdas), tradicionalnim mađarskim restoranima, glavno je nekako ipak vino, a u kontekstu vina pak treba zapamtiti jedno ime – Badacsony (ujedno ime brda, grada i regije). Naime, spomenuta regija poznata je po plodnom vulkanskom tlu i nekim od najboljih vinograda u zemlji. Vinovu lozu na tom su području sadili još i Rimljani, a regija je popularna i među planinarima i biciklistima.
IDEALNA DESTINACIJA ZA LJUBITELJE ŽIVOTINJA
Jezero Balaton poznato je i po bogatstvu životinjskog i biljnog svijeta. Ono je dom za više od 1000 životinjskih i biljnih vrsta, a kao jedno od posebno zaštićenih područja ističe se i Nacionalni park Balatonsko gorje, osnovan 1997. godine te površine 56.997 hektara. Pod zaštitom je i priroda na poluotoku Tihany, ali i dio divljine kod grada Kestela gdje se gnijezde rijetke vrste ptica. Općenito govoreći, jezero Balaton je raj za ljubitelje i promatrače ptica. U području obitava najmanje 250 vrsta istih.
VELIK IZBOR SPORTSKIH AKTIVNOSTI – OD JEDRENJA DO WAKEBOARDINGA
Jezero je idealno za različite sportske aktivnosti. Primjerice za jedrenje pa se tamo održavaju i različita međunarodna natjecanja u toj disciplini. U biti, jezero je idealno i za sve druge moguće sportove na vodi, pa čak i wakeboarding. Jedno o tradicionalnih događanja je i natjecanje u plivanju Cross Balaton, plivačka utrka dugačka 5,2 kilometara koja se održava od 1987. godine i u kojoj svake godine sudjeluju tisuće ljudi. Balaton je raj i za ljubitelje ribolova. No, glavna je aktivnost ipak kupanje na tamošnjim plažama jer prosječna temperatura vode ljeti dostiže 25 stupnjeva. Na svoje će u balatonskom području doći i biciklisti i planinari.
PREDIVNE VAPNENAČKE ŠPILJE U PODZEMLJU GRADA
Jedno od mjesto koje slovi kao ‘must’ u okolici jezera jest i srednjovjekovni grad Tapolca koji je najpoznatiji po onome što se nalazi u njegovu podzemlju. Naime, 10 metara ispod ulica u centru grada proteže se 14 milijuna godina star špiljski sustav, četvrti najveći u Mađarskoj. Otkriven je prije 100-tinjak godina, a danas ga je moguće razgledati brodom. Sama vožnja traje svega 15 minuta, no svi kažu da vrijedi.
U OKOLICI BALATONA NALAZI SE I NAJVEĆE TERMALNO JEZERO U EUROPI
Jedna od atrakcija svakako je i Hévíz, najveće termalno jezero u Europi. U biti, područje Balatona obiluje termalnim izvorima i navodno ih ima više od 1000 te su poznati po svojoj ljekovitosti, no Héviz je jedno od najpopularnijih. Nalazi se u malom istoimenom gradiću, a površina mu je oko četiri hektara. Temperatura vode varira od 36 stupnjeva ljeta do 24 zimi, što znači da se u njemu može kupati tijekom cijele godine.
BUDISTIČKA STUPA U OKOLICI JEZERA
U okolici jezera Balaton skriva se i jedno pravo pravcato iznenađenje. Naime, nedaleko od grada Zalaszántó nalazi se stupa, budistički hram te navodno, prema nekim izvorima, najveći te vrste u Europi. Stupa je visoka 30, a široka 24 metra. Izgrađena je 1993. godine te je riječ o jedinom svetištu na europskom kontinentu u kojem se nalaze Budine relikvije.
ZA LAVANDU PRVA POLOVICA SRPNJA, JESEN ZBOG BERBI GROŽĐA
Balaton slovi kao odlična destinacija za posjetu u svako doba godine, no neka se ‘pravila’ znaju. Kao najbolje vrijeme za obilazak slovi period od proljeća do jeseni jer je cijelo područje u cvatu. Oni koji ‘briju’ na lavandu tamo bi trebali biti u prvoj polovici srpnja. Ljeto je isto tako odlično i za ljubitelje suncokreta, a jesen za vinoljupce koji će uživati u pogledu na berbe grožđa.
