Na mostu koji spaja Hrvatsku puše najjača bura u Europi! Simbol je prkosa i snage te jedan od najpoznatijih simbola naše zemlje

Malo koji most u Hrvatskoj izaziva toliko emocija, malo koji ima toliko simboličko značenje ili je u tolikoj mjeri spominjan. Maslenički most jednostavno je pojam, simbol povezanosti, ali i upornosti… Njegova je prošlost burna, a ljepota očita. No, što sve znate o njemu? Primjerice, zašto je izgrađen baš na tom mjestu i koja je rekordna snaga bure na njemu zabilježena? Sve to, ali i još više, doznajte u nastavku članka!

Ono što bismo prije svega trebali naglasiti jest to da postoje dva Maslenička mosta – Maslenički most (‘stari’ Maslenički most) i ‘novi’ Maslenički most. Svaki od njih ima svoju priču, one su naravno, isprepletene i zavisne, međusobno su udaljeni oko kilometar i pol, a svaki je vezan uz jednu važnu prometnicu: novi uz autocestu A1, a stari uz državnu cestu D8. Oba su izgrađena u predivnoj prirodi, oba su oduvijek bila ključni tranzitni put koji je uvelike štedio vrijeme. I oba su predstavljala izvanredne građevinske pothvate…

No, krenimo redom. Povijest Masleničkog mosta seže u 1961. godinu. Naime, upravo je te godine izgrađen, razapet između dviju stijena i nad plavetnilom, usred ljepote Novskog ždrila, Maslenički most. Smatrali su ga građevinskim remek-djelom njegova doba: dugačak 315 metara te propet 55 metara iznad mora. Trideset godina kasnije, 1991. godine, uništen je u ratu, nakon čega ulogu vitalne prometne spone privremeno preuzima pontonski most, napravljen 1993. godine.

No, 2005. godine Maslenički most, taj spoj armiranog betona i čelika obojenog u crvenu boju kao dodatni ukras ionako predivnog, četiri kilometra dugog i do 400 metara širokog morskog prolaza koji spaja Novigradsko more i Velebitski kanal, zasjao je novim sjajem. Malo mu je, za kojih metar, na 10,5 metara, povećana i širina i njime se ponovno počeo odvijati promet na državnoj cesti D8.

Novi Maslenički most, onaj koji je dio autoceste A1, i to dionice od Rovanjske do Zadra – zapad, a koji se nalazi kilometar i pol dalje od starog, otvoren je za promet 1997. godine. Taj olučni most dugačak je oko 378 metara, a širok gotovo 20 i pol metara. Njegov luk ima raspon od 200 metara i jedan od većih mostova tog tipa u svijetu.

O njegovoj se izgradnji razmišljalo još 1986. godine, u sklopu projekta gradnje autoceste, no rušenje starog Masleničkog mosta naposljetku je ubrzalo njegovu izgradnju na trasi iste. U promet je svečano pušten 8. travnja 1997. godine, a u povijest se upisao kao prvi autocestovni betonski lučni most velikog raspona u Hrvatskoj.

“Radovi na mostu otpočeli su nepuna dva mjeseca nakon Operacije Maslenica (siječanj 1993.) i cijelu je godinu gradilište bilo na dometu neprijateljskog topništva. Za vrijeme izgradnje mosta promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom. Pontonski most su Srbi s okupiranog područja pogodili čak 36 puta“, prenosi Morski.hr.

No, uz pojam ‘Maslenički most’ često se veže još jedan, onaj bure. Olujna bura, čiji udari znaju biti jači i od 150 kilometara na sat, nerijetko otežava promet u tom području pa novi Maslenički most živi sa stalnim upozorenjima, ograničenjima prometa ili pak potpunom zabranom istog. To je često popraćeno i frustracijom: nerijetko je bio na meti kritika.

Dosad je najsnažnija bura izmjerena na njemu puhala brzinom od 248 kilometara na sat, a izmjerena je u prosincu 1998. godine, prenosi isti izvor. Ionako problematičnu buru pogoršava i kut njezina puhanja na most, no navodno nije bilo drugog izbora: što zbog ratnih zbivanja što zbog ucrtane trase autoceste. Stari most je, u slučajevima potrebe, i dalje alternativa.

Portal Morski prenosi također da su graditelji starog Masleničkog mosta pitali lokalno stanovništvo koje bi bilo najbolje mjesto za gradnju mosta te da su im lokalni pastiri pokazali lokacije na kojima se životinje sklanjaju za vrijeme jake bure. Tamo je tada i izgrađen prvotni Maslenički most koji je, u kontekstu kontinuiteta prometa, pouzdaniji od novog. Novi je, primjerice, pišu dalje, samo u 2019. godini zatvoren 68 puta u trajanju od 498 sati, dok je od siječnja 2008. do prosinca 2019. dionica Sveti Rok – Maslenica bila zatvorena čak 575 puta u trajanju od 297 dana.