Srednjovjekovna utvrda koja izvire iz mora slavi 1000. rođendan! Bila je svetište, pa zatvor, a danas je nezaobilazna turistička atrakcija
Svaka država ima neki ili nekoliko simbola po kojem je prepoznatljiva. Za Francusku, uz Eiffelov toranj u Parizu, to je definitivno predivni, bajkoviti Mont-Saint-Michel. “Ono što su piramide za Egipat to je Mont-Saint-Michel za Francusku”, ustvrdio je svojedobno francuski književnik Victor Hugo, sumirajući značaj srednjovjekovne utvrde čija predivna, bajkovita silueta iz godine u godinu očarava svjetsku javnost. Ove godine možda čak i više nego inače. Naime, slavi svoj 1000. rođendan, odnosno veliku obljetnicu od početka izgradnje tamošnje opatije koja dominira tim otočkim gradom.
DVIJE ETAŽE – JEDNA OD GRANITNE STIJENE, DRUGA LJUDSKIH RUKU DJELO
Predivni Mont-Saint-Michel izdiže se iz pijeska u Normandiji, gdje se rijeka Couesnon ulijeva u La Manche, u blizini grada Avranchesa. Njegovo je srce samostan svetog Mihovila, no u biti sam se otočki gradić sastoji od dvije “etaže”. Prva je granitna stijena opsega 960 metara, dok drugu etažu čini ljudskih ruku djelo – opatija s utvrdom, tornjevima i crkvom i ostalim građevinama. Najviša točka Mont-Saint-Michela broji 92 metra nadmorske visine.
NAJVEĆA RAZLIKA IZMEĐU PLIME I OSEKE U EUROPI
No, ono što Mont-Saint-Michel čini doista posebnim je, osim njegove ljepote, posebitost njegove lokacije. U području u kojem je on niknuo bilježe se najveće razlike u plimi i oseki na području Europe. Razlika ponekad iznosi ogromnih 15 metara, a navodno se tijekom oseke more zna povući i do 15 kilometara. No, u kontrastu od toga, kada se dogodi plima, i to za vrijeme velikih poplava, Mont-Saint-Michel se doslovno pretvori u otok u potpunosti okružen morem. U prosjeku to se događa 50 dana u godini.
TRI MILIJUNA TURISTA NA 29 STANOVNIKA
Zahvaljujući svemu navedenom, ali i tome da se od 1979. godine nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske baštine te da je čak 60-ak tamošnjih zdanja proglašeno spomenicima kulture, ova srednjovjekovna otočka utvrda prava je meka za turiste. Godišnje ih privuče od 1,3 do čak, prema nekim izvorima, tri milijuna, što je iznimno velika brojka s obzirom na to da sam gradić broji, prema popisu iz 2019. godine, svega 29 stalnih stanovnika. Očekivano, praktički svi oni žive od turizma. I to s pravom. Mjesto u kojem žive ponekad se naziva i “čudom zapadnog svijeta”, a poslužio je i kao inspiracija za uprizorenje Minas Thirita, glavnog grada države Gondor u fascinantnom svijetu Gospodara prstenova.
ZATVORSKU KAZNU NA OTOKU SLUŽILO 14 TISUĆA LJUDI
Inače, sve je započelo davne 709. godine, kada je na spomenutoj stijeni niknulo svetište. S vremenom, lokalitet je mijenjao i izgled i ulogu. Od cilja brojnih hodočasnika izrastao je s godinama u moćnu utvrdu koja je uspješno odlijevala izazovima Stogodišnjeg rata, dok je tijekom Francuske revolucije Mont-Saint-Michel služio kao zatvor. U njemu je kaznu služilo oko 14.000 zatvorenika. U atrakciju koju vrijedi posjetiti mimo molitve ili posjeta zatvoreniku počeo se pretvarati uoči Prvog svjetskog rata. No, i sama atrakcija ima svoje atrakcije, moglo bi se reći. Američki CNN kao jednu od njih navodi hotel La Mère Poulard. Za jednim od stolova tog hotela sjedio je 1944. godine i slavni Ernest Hemingway, kao ratni dopisnik, i izvještavao o tijeku rata.
TURIZAM KAO IZAZOV ZA INFRASTRUKTURU
Navalu turista koji grad bilježi iz godine u godinu neki, pogotovo oni kojima je do zaštite lokacije, smatraju štetnom. Toliki broj pridošlica, tvrde, predstavlja izazov ne samo za tamošnje stanovnike, već i za infrastrukturu otočkog grada, ali i za prirodu koja ga okružuje. Kako bi se pritisak malo ublažio, pokrenute su i određene inicijative. Primjerice, autobusi koji sada voze do tog popularnog odredišta pogone se na biogorivo umjesto, kao nekada, na dizel.
Isto tako, posjetioce se nutka da tijekom najvećih gužvi u gradu, koje se bilježe od 11 do 15 sati, istražuju šire područje zaljeva, kao i da iskoriste pogodnost besplatnog parkiranja nakon 18:30 sati. Pokušava im se ponuditi i raznovrsniji sadržaj – razgledavanje brodom ili pak izleti brodom tijekom kojih mogu, primjerice, vidjeti tuljane. Također ih pokušavaju podsjetiti na činjenicu da u širem području obitava i najveći broj delfina u Europi.
