Najviša litica na Jadranu visoka je kao pola Eiffelovog tornja! Nalazi se u jednom od najljepših parkova prirode u Hrvatskoj

Često potežemo van granica zemlje kako bismo uživali u čudesima prirode, no ona se ponekad nalaze doslovno iza ugla. Jedno takvo, čiju ljepotu diktiraju kontrasti, a među njima onaj između pitomih, prijateljskih plaža i okrutno strmih litica, zove se Telašćica i nalazi se na jugoistoku Dugog otoka. Ova iznimna uvala već desetljećima uživa status zaštićenog područja. Telašćica je 1980. godine proglašena parkom prirode zbog svoje izvanredne krajobrazne raznolikosti, bogate flore i faune te vrijednih arheoloških i geoloških nalaza koji svjedoče o dugoj povijesti života na ovom prostoru. Upravo ovdje smjestila se i najviša litica na Jadranu, prirodni fenomen koji ostavlja bez daha svakoga tko joj se približi.

Uvala Telašćica smještena je na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, u srcu zadarskog arhipelaga. Riječ je o prostoru iznimne prirodne vrijednosti, okruženom nizom otočića, skrivenih uvala i strmih krških obala, što je i razlog zbog kojeg je proglašen zaštićenim parkom prirode. Na sjevernoj strani uvale, tamo gdje se pogled otvara prema otvorenom moru, uzdižu se impozantne bijele stijene koje su lokalno poznate kao „stene“. To je najdramatičniji prizor cijelog područja. More ispod njih naglo ponire u modru dubinu, dok se sama litica okomito izdiže iznad površine, što stvara prizor koji ostavlja bez daha svakoga tko mu se približi.

Najviša točka ove zadivljujuće stijene u uvali Telašćica naziva se Grpašćak i uzdiže se čak 161 metar iznad razine mora, piše na stranicama Parka prirode Telašćica. Da bismo dočarali koliko je to impresivno, dovoljno je usporediti je s Eiffelovim tornjem u Parizu, čija je visina oko 300 metara, odnosno nešto više od 320 metara kada se uračuna i antena. Možemo reći da je litica u Telašćici visoka gotovo kao polovica jednog od najpoznatijih svjetskih simbola, što odmah otkriva razmjere prirodnog spektakla koji ondje čeka posjetitelje.

Park prirode Telašćica zauzima gotovo 70 četvornih kilometara iznimno razvedenog i očuvanog prostora. Od te ukupne površine približno 26 četvornih kilometara otpada na kopno, uglavnom na Dugi otok i okolne otočiće, dok ostatak čini more koje ovdje igra ključnu ulogu u oblikovanju krajolika i života u njemu.

Sama uvala Telašćica često se opisuje kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka na cijelom Jadranu. Najveća dubina uvale doseže 67 metara, a njezin karakteristični oblik podsjeća na tri međusobno spojena jezera. Upravo zbog tog izgleda u antičko je doba bila poznata pod nazivom Tilagus, iz kojeg je kasnije proizišlo današnje ime.

Unutar uvale skriva se čak 25 prekrasnih plaža i manjih uvala, a svaka od njih ima vlastiti karakter i boju mora. Područje je isprepleteno s čitavim nizom otoka i otočića, koji dodatno pridonose slikovitosti i jedinstvenosti ovog prostora. Ovisno o dijelu u kojem se nalazite, krajolik se mijenja poput pozornice: od mirnih šljunčanih plaža i borove hladovine, preko suhih kamenjara, pa sve do strmih stijena koje nadvisuju more u dramatičnom susretu kopna i pučine.

Osim spektakularnih stijena poznatih kao „stene“, uvala Telašćica skriva i jedno posebno iznenađenje, a to je, naravno, slano jezero Mir, čija ljepota i neobična priroda dodatno obogaćuju ovaj kutak Jadrana. Ono što čini to jezero jedinstvenim u odnosu na more jest njegova povišena slanost. Razlog za to leži u pukotinama koje ga spajaju s morem. Naime, one su uske i djelomično propusne pa morska voda sporo dopire, a isparavanje, naročito ljeti, dodatno povećava gustoću slane otopine.

Posebno je zanimljivo što se temperatura vode u ovom jezeru nerijetko uvelike razlikuje od temperature mora koje ga okružuje. Tijekom ljetnih mjeseci voda u Miru uglavnom se zagrije do čak 33 stupnja, zbog čega je kupanje ovdje nalik uživanju u toplom prirodnom bazenu. Upravo ta raznolikost čini jezero privlačnim i onima kojima je more, čak i usred ljeta, pomalo prehladno. Kupanje u Miru jednostavno donosi drugačiji doživljaj!