Jedna od najvažnijih cesta u povijesti juga Hrvatske danas je gotovo zaboravljena: duga je 61 kilometar, a gradila su je čak dva carstva

Pelješac je poznat po vrhunskim vinima, po stoljetnim zidinama u Stonu, po vjetrovitim rtovima, kapelicama na brežuljcima i naseljima u kojima vrijeme teče sporije, gotovo meditativno. Iako ga većina posjetitelja upoznaje kroz more, gastronomiju i vinograde, poluotok u svojoj unutrašnjosti čuva još jedan povijesni sloj koji se ne otkriva na prvi pogled. Naime, riječ je o starim putovima koji prate tragove različitih kultura i carstava što su ovuda prolazila tijekom povijesti. U toj priči posebno vrijedi istaknuti staru Napoleonovu cestu za koju malo tko zna da postoji, premda se poput tihe niti provlači kroz samo srce poluotoka i otkriva njegovu najskriveniju povijest.

Napoleonov put na Pelješcu jedno je od rijetkih sačuvanih materijalnih svjedočanstava francuskog razdoblja na dubrovačkom području. Riječ je o povijesnoj ruti dugoj čak 61 kilometar, koja se proteže od Dola pa sve do Vignja na sjeverozapadnom dijelu poluotoka. Njezina trasa prolazi kroz samu unutrašnjost Pelješca i presijeca ga gotovo cijelom dužinom. Put povezuje različite krajobraze i posjetiteljima otrkiva manje poznate dijelove poluotoka koji se inače teško primjećuju iz obalnih naselja ili s modernih prometnica.

Napoleonov put nastajao je postupno, u više faza, a iako su ga Francuzi započeli u vrijeme svoje uprave Dalmacijom, radovi su se nastavili i nakon smjene vlasti, kada je poluotok prešao pod Austro-Ugarsku. Tim putem bila su povezana sva važnija pelješka naselja, što je za tadašnje prilike značilo ogroman iskorak u prometu i obrani. U gradnji nisu sudjelovale samo francuske vojne snage nego i lokalno stanovništvo pa se i danas na pojedinim dionicama mogu primijetiti razlike u izvođenju, u strukturi kamena i u načinu na koji je put oblikovan.

S obzirom na to da Napoleonov put prolazi gotovo čitavom dužinom poluotoka, mnoga nalazišta nalaze se na samoj trasi puta ili u njenoj blizini. Kako piše na stranicama Turističke zajednice Ston, u okolici grada nalazi se nekoliko važnih ranih sakralnih spomenika, među njima ranokršćanska crkva sv. Mandaljene i ranosrednjovjekovna crkva sv. Mihajla. Pod vrhom grebena koji odvaja Stonsko polje od Ponikava smještena je špilja Gudnja, višeslojno pretpovijesno nalazište koje pokriva razdoblje od 6. tisućljeća prije Krista do brončanog doba.

Dio ove povijesne rute danas je lijepo obnovljen i prilagođen planinarima i ljubiteljima dužih šetnji, pa je moguće sigurno prolaziti nekadašnjim strateškim pravcima i uživati u jedinstvenim vidikovcima s kojih puca impresivan pogled na pelješki krajolik.

No, kako navodi Facebook stranica Napoleonski put Pelješac, pojedini dijelovi trase nažalost su devastirani tijekom izgradnje pristupnih cesta za brzu cestu nakon dovršetka Pelješkog mosta. Na nekim mjestima povijesni je koridor oštećen, a njegov izvorni izgled narušen, što je potaknulo raspravu o tome kako bolje zaštititi ovu vrijednu baštinu i osigurati da se preostali dijelovi očuvaju za buduće generacije.

Na području općine Ston jedan je dio Napoleonove rute sustavno uređen i obilježen kako bi bio pristupačan šetačima i biciklistima. Posebno je atraktivna dionica koja vodi od Solane, jednog od najprepoznatljivijih stonskih lokaliteta, pa sve do Sumić mosta. Ondje je put obnovljen, očišćen i markiran, što posjetiteljima omogućuje da bez poteškoća slijede trasu i dožive Pelješac iz njegove mirnije perspektive.

Šetnja ovom dionicom otkriva sklad između prirodnog i povijesnog krajolika, a istovremeno pokazuje koliko je važno očuvati i njegovati preostale dijelove ove dragocjene rute.