Stonskim zidinama često tepaju da su najdulje na svijetu nakon Kineskog zida, no bez obzira na to je li ovaj podatak točan, one su svakako jedne od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih obrambenih građevina. U prvoj polovici 14. stoljeća gradila ih je Dubrovačka Republika kojoj je pripojen Pelješac, a kako bi od neprijatelja zaštitili solane i uzgajalište školjaka u Malostonskom zaljevu, Dubrovčani su pokrenuli u to vrijeme najveći urbanistički pothvat u Europi. Evo što sve trebate znati o ovoj jedinstvenoj atrakciji koju vrijedi posjetiti ako putujete na jug Hrvatske!
STONSKE ZIDINE NEKADA SU BILE DUGAČKE ČAK SEDAM KILOMETARA
Ovo velebno zdanje bilo je dugačko čak sedam kilometara, imalo je tri tvrđave i 41 kulu, a danas je idealno za šetnju koja je omogućena na 5,5 kilometara. Svi koji posjete Stonske zidine kažu kako je na ovom mjestu lako osjetiti duh nekih starih, ali uzbudljivih vremena. Cijena ulaznice tijekom ljetnih mjeseci je 10 eura za odrasle i 5 za djecu, a u nju je uključen i posjet tvrđavi Veliki kaštio s koje puca veličanstven pogled na grad.
IMALE SU VAŽNU ULOGU U ZAŠTITI GRADA STONA OD OSVAJAČA I RAZNIH INVAZIJA TIJEKOM POVIJESTI
Zidine, izgrađene od kamena i morta, sastavljenog od vapnenca, pijeska i vode, odišu iznimnom ljepotom i elegancijom. Njihovi visokokvalitetni i izdržljivi materijali svjedoče o njihovoj trajnosti kroz stoljeća. Osim što su bile ključne u obrani Dubrovnika i pomorske trgovačke rute s okolnim područjima, zidine su postale simbol snage i nepokolebljive zaštite.
Godine 1996. započeta je obnova Stonskih zidina nakon što su pretrpjele oštećenja u potresu. Ova obnova je bila dugotrajna, no rezultat je bio spektakularan. Danas, Stonske zidine su vrhunska turistička atrakcija koja privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Njihova povijesna važnost i arhitektonska ljepota oduzimaju dah i ostavljaju trajan dojam na svakog tko ih posjeti.
STONSKE ZIDINE IMAJU DVA ULAZA I JEDAN IZLAZ
”Na njihovu zapadnom dijelu je ulaz A na predziđu koje vodi do kule Arcimuna, preko Sokolića, Stoviša, kule Nad vodom i kule Barabanata, kod koje je izlaz C, čime se zatvara obilazak zidina. Ulaz B je u Malom Stonu kod tvrđave Korune, od kojega se pohodi čitav Veliki zid s nizom bezimenih i imenovanih (Dolina, Dobri, Gornja kula, položaj Lastva) gotičkih kula, sve do kule Barabanata, gdje je izlaz C”, navodi na svojim stranicama Turistička zajednica grada Stona.
GALERIJA NA OTVORENOM: NAKON ZIDINA VRIJEDI ISTRAŽITI I PREKRASNE STONSKE ULICE KOJE KRIJU BROJNE ZNAMENITOSTI
Ston je građen po uzoru na Dubrovnik: ima svoj Knežev dvor, Biskupsku palaču, Glavnu stražu, katedralu, Minčetu, Placu… Atrakcije koje neodoljivo podsjećaju na arhitekturu nekadašnje Dubrovačke Republike. Ako ste ljubitelj kulture i umjetnosti, krenite u obilazak od Biskupske palače, jedine zgrade u Stonu kojoj je izvorno pripadao i vrt. Iako je ova impresivna građevina više puta obnavljana, sačuvala je svoj izvorni oblik. Danas služi kao župni dvor u čijemu se prizemlju nalazi Lapidarij, jedna od bogatijih zbirki srednjovjekovne umjetnosti na jugu Hrvatske. U njemu je izloženo više od 70 predmeta od kamena, nekoliko moćnika, slika, freski, pergamenata i nakita.
Šetnju nastavite do katedralne crkve sv. Vlaha u kojoj se iznimno štuje vrijedna slika Bogorodice s djetetom od A. Rica de Candia, crkve i samostana sv. Nikole koji su građeni u romaničko-gotičkom stilu s elementima renesanse, crkava sv. Mihajla i sv. Marije…
STONSKA SOLANA OSTALA JE VJERNA TRADICIJI I PRIRODNOM NAČINU PROIZVODNJE KOJI SE NIJE PROMIJENIO JOŠ OD ANTIČKIH VREMENA
Zahvaljujući idealnom geografskom položaju, plodnim poljima i prirodnim bogatstvima, Ston već stotinama godina uživa u statusu izrazito važnog gospodarskog središta na jugu Hrvatske. Proizvodnja soli na ovom području potječe još iz rimskog doba, a Stonska solana smatra se najstarijom solanom u Europi.
Tradicija branja soli prenosi se već 4 tisuće godina i od tada do današnjih dana proizvodi se na isti način, uz pomoć mora, sunca i vjetra. Solana je podijeljena na bazene od kojih je svaki osim Munda nazvan po nekom kršćanskom svecu, sv. Frano, sv. Petar i Pavao, sv. Vlaho i sv. Nikola, a iz devet kristalizacijskih bazena obere se oko 500 tona soli godišnje. Posjet Solani Ston s pričom o tehnološkom postupku dobivanja morske soli iznosi 7 eura po osobi.
