IMA BAŠ SVE!
Mjesta
Slikovit povijesni grad najpoznatiji je po golemom jezeru, a ponosi se i velebnom tvrđavom, divnom prirodom i brojnim arheološkim nalazištima
Ohrid i Ohridsko jezero. Malo tko nije čuo za ovaj nevjerojatni dvojac koji se nalazi u Sjevernoj Makedoniji. Prelijep i bajkovit, intrigantan, nabijen pričama iz povijesti… Uostalom, nije ovaj prirodni fenomen bez razloga proglašen svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a još 1980. godine. Zaštićeno područje dodatno je prošireno 2019. godine i na albansko područje Ohridskog jezera, među ostalim na poluotok Lin. Ohrid krije brojne zanimljivosti, a u nastavku donosimo tek dio njih koje će vas zasigurno potaknuti da isplanirate putovanje u Sjevernu Makedoniju!
U JEZERU OBITAVA DVJESTOTINJAK ENDEMSKIH VRSTA
Ohridsko jezero prostire se na površini od 358 kilometara četvornih. Ukupna duljina njegove obale iznosi 87,5 kilometara, dok mu je maksimalna dubina 289 metara. Upravo te su davno nastale dubine ono što fascinira biologe. Naime, Ohridsko jezero predstavlja dom za čak 200 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od toga čak 17 vrsta riba, od kojih su neke stare i oko 30 milijuna godina. Dakle, samo ćete na tom jezeru u cijelom svijetu pronaći famoznu ohridsku pastrvu, čije su ljuske dio emulzije kojom se premazuju ohridski biseri.
Ili pak ohridsku sfernu spužvu te neke specifične vrste algi, plošnjaka i virnjaka. Upravo je spomenuta ohridska pastrva jedna od tamošnjih najvažnijih vrsta. Odrasla jedinka može postići duljinu od 60 centimetara i biti teška oko 16 kilograma, a jedan je od simbola Sjeverne Makedonije. Čak krasi i tamošnje kovanice.
SAMO NA MAKEDONSKOJ STRANI JEZERA OTKRIVENO 170 ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA
No, područje je oduvijek bilo zanimljivo i ljudima. Njegove su obale uvijek imale stanovnika, a samo je na makedonskoj strani otkriveno najmanje 170 arheoloških lokaliteta, odnosno nalazišta, od kojih su se neka prometnula u tamošnje turističke atrakcije. No, najveća je atrakcija ipak grad Ohrid. U duetu sa samim jezerom, koje je po njemu dobilo i ime, predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Sjeverne Makedonije.
OHRID SE SPOMINJE JOŠ 2400 GODINE PR. KR.
Sam grad nalazi se na Ohridskom polju, dok se njegova ‘srčika’ nalazi na 792 metara visokoj hridi, koja ulazi u jezero. Upravo zahvaljujući tome grad je navodno i dobio i ime, riječ je izvedenici od starinskog ‘o hrid’, primjerice. Grad i sela koja administrativno pripadaju istoimenoj općini broje oko 55 tisuća stanovnika, a sam grad Ohrid se prvi put spominje još 2400. godine prije nove ere.
Kroz povijest se nalazio i na jednom od najstarijih i najznačajnijih prometnih puteva na Balkanu, Via Egnatia, pa ne čudi ni što je s vremenom prerastao važan trgovački i ribarski grad, vjersko i kulturno središte Makedonije, ali i šireg područja.
DVA NADIMKA GRADA – GRAD SVJETLOSTI I BALKANSKI JERUZALEM
Jedan od nadimaka koji je dobio kroz sve te godine svog postojanja jest ‘grad svjetlosti’. Zapravo se radi o doslovnom prijevodu njegova nekadašnjeg imena Lychnidus. Isto tako, Isto tako, nazivaju ga i balkanskim, europskim ili pak slavenskim Jeruzalemom. Ovaj potonji nadimak zaradio je zbog velikog broja samostana odnosno manastira i crkava na njegovu području. Grad ih je, priča se, navodno nekada imao 365, za po jednu svaki dan u godini.
Taj je broj danas mnogo manji, no i dalje je dom brojnih bogomolje. Jedna od najpoznatijih je svakako Sveti Jovan Kaneo, smještena na hridi i poznata po predivnom pogledu. U biti, ona predstavlja jednu od najfotografiranijih ohridskih atrakcija. Od ostalih sakralnih zdanja koja slove kao ‘obavezna’ prilikom posjeta Ohridu su katedralna crkva sv. Sofije, Crkva Sveti Kliment i Pantelejmon na arheološkom lokalitetu Plaošnik, špiljski samostan sv. Erazma, samostan sv. Naum Ohridski…
IMPOZANTNA TVRĐAVA I ZANIMLJIVI ZALJEV KOSTIJU
Posjetitelji na popisu lokacija koje treba posjetiti uvrštavaju i tamošnji 2000 godina stari amfiteatar, ali i neizostavnu Samuilova tvrđava u Ohridu, koju se ponekad naziva i Ohridsko Kale. Ona datira iz 10. i 11. stoljeća, a krase je tri kilometra duge zidine, čiji su zidovi debeli nekoliko metara, a ponekad visoki čak 16. Do danas je očuvano ukupno i 18 kula tog obrambenog zdanja.
Isto tako, vrlo je zanimljiv i tzv. Zaljev kostiju u kojem se nalazi muzejski kompleks s rekonstrukcijom nastambi i platformom koja leži na drvenim kolcima, a koja prikazuje kako su živjeli stanovnici Ohridskog jezera koji su ga nastanjivali u razdoblju do 1200. do 700. godine pr. Kr. Naime, Ohridsko jezero prepuno je ostataka prapovijesnih naselja na stupovima. Samo na toj lokaciji pronađeni su ostaci 6000 drvenih kolaca koji su držali platformu na kojoj je bilo, pretpostavlja se, čak 60-ak kućica (koje su pak imale rupe za hvatanje ribe).
JEZERO JE IDEALNO ZA LJETNO OSVJEŽENJE
Kad smo već ‘na vodi’, valja spomenuti da je Ohridsko jezero odlična opcija za ljetno osvježenje. Osim gradskih plaža u samom gradu Ohridu te u Strugi, postoji još niz mjesta za kupanje. Primjerice, Gorica s visokim stijenama i lijepim pogledom na ohridsku rivijeru, zatim Slavija na području Svetog Stefana ili pak Lagadin, najduža plaža koja broji 285 metara.
ZAGONETKA ČUVENIH OHRIDSKIH BISERA
Ohrid povrh svega navedenog skriva i još jednu vrlo upečatljivu zagonetku. Riječ je o priči koja se vezuje uz jedan od tamošnjih najslavnijih suvenira, a čiji je nastanak neizostavno vezan uz jednog od najpoznatijih stanovnika jezera – ohridske pastrve. Originalni ohridski biser, naime, znaju proizvesti samo dvije ohridske obitelji (koje je tehnici naučio ruski emigrant), obitelji Filev i Talev, a biser se od standardnog razlikuje po tome što mu se dodaje najmanje osam slojeva tajne emulzije koja mu daje poseban sjaj.
Svaki se sloj suši prije dodavanje idućeg sloja najmanje 45 minuta, a jedan od glavnih sastojka emulzije su ljuske ohridske pastrve. Svi ostali sastoji su tajni, a ta dobro čuvana tajna datira još iz 1920. godine, prenosi se usmenom predajom i to samo muškarcima. Tako nastale čuvene ohridske bisere navodno je nosila i princeza Diana.
