Najmirniji otok Mediterana nalazi se u Dalmaciji i za njega vjerojatno nikad niste čuli! Nema stalnih stanovnika i pod zaštitom je već 53 godine

Kad nabrajamo dalmatinske otoke on nam definitivno neće među prvima pasti na pamet. Pa čak ni kad suzimo područje samo na splitski akvatorij, opet ćemo se prije sjetiti Brača, Hvara, Šolte, pa čak i Drvenika i Čiova… A negdje među njima, nedaleko od obale Hvara, smjestio se otok Šćedro, samozatajni ljepotan koji ostaje slatka mala tajna onih koji ga vjerno posjećuju. Još od 1972. godine ponosno nosi status Zaštićenog krajobraza i dio je ekološke mreže Natura 2000!

Otok Šćedro nalazi se uz južnu obalu Hvara, udaljen oko dva i pol kilometra od mjesta Zavala koje pripada općini Jelsa. Nema stalnih stanovnika, a na njemu nema ni struje ni vode već se koriste agregati i gusterne. Ljeti ipak na njemu boravi tridesetak ljudi, ima nekoliko kuća koje se iznajmljuju, a radi i nekoliko restorana. No nisu samo ta izoliranost i mir posebnosti ovog otoka. Njegova povijest i podmorje među najzanimljivijima su na ovom dijelu Jadrana!

Šćedro je otok iznimne ljepote, njegova je površina tek 8,4 četvornih kilometara, a u knjizi Mediteranski otoci britanskog autora Charlesa Arnolda bio je proglašen najmirnijim otokom Mediterana, pohvalila se svojedobno TZ Jelsa. Dužina otoka je 6,5 kilometara, širina tek 1,5 kilometar, a najviši vrh nalazi se na 113 metara nadmorske visine. Sve ovo čini ga idealnim za istraživanje pješke, što je i jedini dozvoljeni način kretanja otokom.

Kad ga pogledate na fotografijama iz zraka, odmah je jasno zašto je toliko omiljen među nautičarima. Prekriven je bujnom vegetacijom, a obala mu je jako razvedena, dugačka 26 kilometara s čak 87 uvala! Nekad je otok imao dva manja naseljena mjesta, Mostir i Nastane. U potonjem su danas samo dvije održavane kuće a ostalo su ruševine.

Diljem otoka postoji više tragova burne povijesti duge stotinama i tisućama godina. U uvali Mostir nalaze se ruševine dominikanskog samostana, koji je podignut u 15., a napušten u 18. stoljeću, impresivni su i ostaci crkve Gospe od Milosrđa, a na otoku je nekad postojao i kamenolom iz kojeg je vađen kamen za brojne crkve i kapelice na Hvaru.

Kako navodi stranica Prijatelji otoka Šćedro, udruge koja brine o zaštiti okoliša i očuvanju prirodne baštine otoka, klima na Šćedru je blaža čak i od one na Hvaru, a zahvaljujući noćnim rosama, ovdje su u prošlosti uspijevale čak i pšenične žitarice.

No posebno se blago nalazi u njegovom podmorju koje krije jedinstveno arheološko bogatstvo. „S tri potpuno očuvana antička brodoloma, Šćedro se izdvaja kao jedinstvena lokacija ne samo na Jadranu nego i na cijelom Sredozemlju. Ovi lokaliteti, zajedno s antičkim pristaništima i vilama maritimama, svjedoče o važnosti ovog područja kroz povijest,“ navodi stranica Otoci.eu.

Prvi brod, Šćedro 1, otkriven je 2017. godine na dubini od 44 metra i datira iz 2. ili 1. stoljeća prije Krista. Na njemu su pronađene amfore koje svjedoče o trgovini vinom. Brod Šćedro 2 otkriveno je na dubini od 64 metra, potonuo je u 3. ili 4. stoljeću prije Krista i također je prevozio amfore, karakteristične za helenističko razdoblje. Posljednji je 2023. otkriven brod Šćedro 3 na dubini od 48-50 metara.

Šćedro definitivno nije za svakoga, nije za one željne buke, partija, luksuza. Ali oni koji vole mir i prirodu, mogli bi se u njega nepovratno zaljubiti. „Njegova je ljepota u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije. Šćedro nudi ugodne šetnje, dobro kupanje te predivne vidike, posebno na njegovoj zapadnoj strani gdje se pruža predivan pogled na hvarsku planinski greben posebno lijep za zalaza sunca,“ citiramo, za kraj, ponovo stranicu udruge Prijatelji otoka Šćedro i jedva čekamo da tu ljepotu vidimo uživo.