Fascinantna palača na visini od 3700 metara bila je dom desetorici dalaj lama: uređivale su je tisuće umjetnika i ukrašena je s 66 tona zlata

Malo koje zdanje odiše takvom atmosferom… Smješten na krovu svijeta, odiše tajanstvenošću, ali i mirom, zavijen u crvene i bijele boje te dugu povijest, taj veličanstveni kompleks već stoljećima izaziva znatiželju. Nevjerojatna palača Potala jedan je od najvažnijih simbola Tibeta, ali i najviša palača na svijetu koja se uzdiže iznad grada Lhase. Ovo su neke od činjenica koje biste trebali znati o tom nevjerojatnom zdanju.

Palača Potala nalazi se na vrhu planine Marpo Ri, odnosno Crvene planine, i to na zavidnoj visini od 3700 metara. To je zdanje poznato kao rezidencija Dalaj lame, no Dalaj lama u njoj ne boravi već desetljećima nego se nalazi u egzilu u Indiji. No kroz povijest tamo je stolovalo 10 Dalaj lama tijekom 317 godina. Također, od 1653. do 1889. godine palača je slovila za najviše naseljeno zdanje na svijetu, dok je na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a uvrštena 1994. godine.

Za izgradnju slavne palače koja i danas fascinira cijeli svijet zaslužan je Songtsen Gampo, koji ju je u 7. stoljeću krenuo odlučio izgraditi prema jednoj verziji, kao mjesto u kojem će biti nova prijestolnica carstva tibetanskih država koje je on ujedinio. Prema drugima, Songtsen Gampo, koji je uveo i budizam u Tibet, dao ju je izgraditi kao dar budućoj supruzi. Gradnja je započela 637. godine, no dva stoljeća kasnije prepuštena je propadanju. Ono što danas vidimo novije je zdanje, iz 17. stoljeća, velebnije od ovog prvotnog čiji su neki dijelovi sačuvani unutar današnjeg kompleksa.

Dakle, za nastanak palače kojoj se danas možemo diviti zaslužan je bio Peti Dalaj lama, koji je u 17. stoljeću odlučio na mjestu stare palače podići novo zdanje. No, u vrijeme njegove smrti 1682. godine, kompleks – koji se u biti sastoji do dva dijela, Crvene i Bijele palače – nije bio dovršen pa su tamošnji redovnici, prenosi Povijest.hr, odlučili tajiti njegovu smrt zbog straha da će kompleks ostati nezavršen. Dalaj lamu su čak bili zamijenili dvojnikom, navodi se.

Što se tiče same gradnje, prvo je podignuta Bijela palača, Potrang Karpo, koja – mogli bismo reći – obgrljuje srce kompleksa, odnosno Crvenu palaču. S gradnjom Crvene palače, odnosno Potrang Marpo, krenulo se 1690. godine, a dovršena je – barem izvana – nakon četiri godine. Navodno je unutarnje uređenje potrajalo još desetljećima… Isto tako, govori se da su na kompleksu, do kojeg vode brojne stepenice, radile tisuće umjetnika i majstora te da je na njegovo ukrašavanje utrošeno čak 66 tona zlata.

Sama palača visoka je 117 metara – i iz poštovanja nijedna građevina u Lhasi ne smije biti viša od nje – a ukupna joj je površina 130 tisuća metara četvornih. Ima ukupno 13 katova te više od 1000 prostorija i soba, dok su joj vanjski zidovi, pri dnu zdanja, debeli čak pet metara. Građena je od kamena (granita) i nabijene zemlje, a krovovi su joj drveni. Zidovi su joj bojani mješavinom mlijeka, šećera, meda te određenih biljaka i vapna, a boje se jednom godišnje za što treba 10 dana.

Svaki dio kompleksa, i Bijela i Crvena palača, imale su specifičnu ulogu. Bijela palača je funkcionirala kao sjedište vlasti. U sklopu nje se nalazila rezidencija Dalaj lame, uredi, tu su stanovali redovnici, a unutar nje moguće je pronaći i neke originalne dijelove palače iz 7. stoljeća. Crvena palača je pak bila mjesto molitve Dalaj lame te mjesto proučavanja budizma. Vrlo važnu ulogu u kompleksu imala su i tamošnja dvorišta, na kojima su se održava vjerska i svjetovna okupljanja.

Također, na vrhu Crvene palače, koja je bogato ukrašena (u sklopu nje je i pagoda koju krasi 200 tisuća bisera) nalazi se i otvoreno dvorište koje okružuje 35 kapelica i svetišta, a među njima nalazi se osam pozlaćenih drvenih stupa u kojima su sahranjena tijela Dalaj lama (od Petog do Trinaestog Dalaj lame). Među njima posebno se ističe stupa Petog Dalaj lame, koja je visoka 15 metara te je optočena s čak 3700 kilograma zlata i gotovo 19 tisuća poludragih kamena.