Pripadnici jedne od najrasprostranjenijih religija na svijetu vjeruju da je život “zatvoreni krug patnje” i teže prosvjetljenju koje postižu meditacijom

Počelo je još prije 2500 godina na području današnjih Nepala i Indije, a preraslo u jednu od najvećih svjetskih religija. Naime, prema podacima Pew Research Centera, danas na svijetu postoji oko 488 milijuna budista. No, prema predviđanjima istog centra, do 2060. godine udio budista u svjetskom stanovništvu trebao bi pasti na svega pet posto. Objašnjenja idu u smjeru toga da budisti, u usporedbi s drugim religijskim skupinama, bilježe niži prirast te da se ne očekuje značajniji rast broja vjernika radi, primjerice, preobraćenja…. Isto tako, prosječna je dob budista 36 godina, pa su oni stariji i od prosjeka svjetske populacije koja ima 30 godina.

Dragulji hrvatskog turizmaNajljepša mala naselja u Hrvatskoj koja su postala pravi turistički hit: evo zašto ih vrijedi posjetiti

Nastavi čitati

BUDIZAM SE TEMELJI NA UČENJIMA SIDDHARTE GAUTAME

No, krenimo od početka. Što je to uopće budizam? Budizam, kao jedna od pet velikih svjetskih religija, razvio se na temelju učenja čovjeka po imenu Siddhartha Gautama, čiji se nauk kroz tisućljeća proširio diljem ostatka Azije, a onda i svijeta. Naime, prema pisanju National Geographic Societyja, budisti vjeruju da se ljudski život svodi na ‘zatvoreni’ krug patnje i ponovnog rođenja iz kojeg je moguće pobjeći samo ako osoba postigne stanje prosvijetljenosti, odnosno nirvane.

SREDNJI PUT IZBJEGAVANJA KRAJNOSTI KAO PUT ZA POSTIZANJE NIRVANE

Čovjek kojemu je prvom pošlo za rukom postići to prosvjetljenje jest Siddharta Gautama, to jest Buda. Gautama je bio princ koji je uvidio, suočen s prizorima ljudskog siromaštva i smrti, da je ljudski život patnja te se odrekao bogatstva i vrijeme provodio kao prosjak, meditirajući i putujući. No, ni to mu nije nije bio zadovoljavajući odgovor. Na kraju je prionuo ‘srednjem putu’, praksi izbjegavanja krajnosti, te naposljetku, u stanju duboke meditacije, postigao prosvjetljenje ili nirvanu ispod drveta prosvjetljenja. Lokacija njegova prosvjetljenja, hram Mahabodhi u Biharu, značajno je mjesto hodočašća. Buda je ispod spomenutog drveta sjedio 49 dana.

MINI VODIČ PO LJUBLJANIKako provesti jedan dan u Ljubljani: grad je dovoljno malen da ga možete istražiti pješice i na svakom koraku skriva jedno novo iznenađenje

Nastavi čitati

ŽIVOT JE PATNJA ČIJI SU UZROK ŽELJE I NEZNANJE

Prema definiciji iz Hrvatske enciklopedije, glavni sadržaj Budina učenja sastoji se od četiri plemenite istine – o patnji, nastanku patnje, prestanku patnje i oslobođenju od patnje, odnosno drugim riječima: “život je patnja čiji su uzrok želja i neznanje, koji stalnim nemirom, kao načelom uzročnosti (karma) određuju sudbinu svakoga čovjeka i stvaraju neprekidni krug rađanja i smrti, tj. ponovnih utjelovljenja, koja su opet patnja”.

Čovjek se, navodi se dalje, “iz tog kruga može osloboditi postizanjem nirvane, tj. odvraćanjem od svega što vezuje uz život, čemu pak vodi tzv. osmeročlani put: prava vjera, prava odluka, pravi govor, pravo djelovanje, pravo življenje, prava težnja, pravo mišljenje i prava usredotočenost”. Isto tako, čovjeka se smatra “privremenim zbirom fizičkoga tijela, osjećaja, percepcije ili razumijevanja, volje i čiste svijesti. Njegove su pak značajke rođenje, starost, smrt, trajanje i mijenjanje te su one bez esencije i stalnosti, prazne i obilježene patnjom”.

TRI GLAVNE ŠKOLE BUDIZMA

Postoje, definira pak National Geographic Society, tri glavne škole budizma. To su redom Mahayana, Theravada i Vajrayana. Mahayana je česta u Kini, Tajvanu, Japanu i Južnoj Koreji, a naglašava osobe koje su postigle prosvjetljenje. Theravada je česta na Šri Lanki, Kambodži, Laosu, Tajlandu i Mianmaru, a naglasak je na samostanskom životu i meditaciji kao putu do prosvjetljenja. Vajrayana, čiji je predvodnik Dalaj Lama, nadmoćna je škola na Tibetu i u Nepalu, Butanu i Mongoliji te nudi brži put do posvjetljenja od prethodne dvije škole. Također, različite zemlje na različite dane slave i Budin rođendan. U Japanu to je 8. travnja, 13. svibnja je u Južnoj Koreji, u Indiji i Nepalu 18. svibnja. Taj praznik, ovisno o zemlji, nosi i različita imena.

BUDIZAM NE ISKLJUČUJE PRIPADNOST DRUGOJ RELIGIJI

Također, prema podacima Pew Research Centera, polovica svjetskih budista živi u Kini gdje pak čine samo 18 posto populacije. Njih 13 posto živi u Tajlandu (gdje se čak 93 posto stanovnika izjašnjava kao budisti), a devet posto ih je u Japanu (gdje je 35 posto stanovništva budisti). Izvan Azije živi samo 1,4 posto budista. No, budizam, upozoravaju znalci, može biti i stvar identiteta, ali i prakse te navode kako u Aziji mnogi ljudi mogu pribjegavati budističkoj praksi, no istovremeno se ne smatrati pripadnicima neke organizirane religije ili pak biti pripadnici neke druge religije.

Drugim riječima, budizam ne isključuje i pripadnost drugim vjerama. Zanimljivo, u današnjem Nepalu, na području kojeg se Siddhartha Gautama rodio, te u Indiji, na čijem je teritoriju širio svoj nauk, budizam je manjinska religija. Naime, samo su 10 posto stanovništva tih zemalja budisti, dok su većina hinduisti. Uostalom, i sam Siddharta, odnosno Buda, rođen je u hinduističkoj obitelji, a ponekad ga čak smatraju i inkarnacijom hinduističkog božanstva.