Kameno naselje na Jadranu, koje masovni turizam nije ni okrznuo, ima više sunca od Azurne obale i bogatu pomorsku tradiciju

Perast, primorski dragulj u općini Kotor u Crnoj Gori, zovu najmirnijim mjestom u čitavoj Boki Kotorskoj. Čuva duh nekih zaboravljenih vremena i šarm starog Mediterana

Šetnica u Perastu uz obalu Boke kotorske – mirna atmosfera starog crnogorskog grada
Foto: Getty Images

Iako je duga tek nešto manje od 295 kilometara, crnogorska obala prepuna je slikovitih i živopisnih mjesta koja turistima često prođu ispod radara. A jedna od najljepših i najneobičnijih lokacija u bokokotorskom zaljevu je barokni Perast. Romantično i uspavano, ovo malo primorsko naselje u općini Kotor kao da je ostalo zamrznuto u nekim davnim vremenima. Zovu ga povijesnim draguljem Crne Gore i najmirnijim mjestom u čitavoj Boki Kotorskoj. Spoj njegove drevne arhitekture i smirujućeg krajolika oduševljava na prvu, baš kao i činjenica da Perast u prosjeku ima čak 2500 sunčanih sati godišnje. Usporedbe radi, toliko nema ni puno razvikanija Azurna obala!

U OVOM GRADIĆU OTVORENA JE PRVA POMORSKA ŠKOLA NA ČITAVOM JADRANU

Ovaj biser Crne Gore leži u podnožju 873 metra visokog vapnenačkog brda Sv. Ilija, a preko puta njega nalaze se dva čarobna otoka – Sv. Juraj i umjetno napravljena Gospa od Škrpjela. Perast je kroz povijest bio nadaleko poznat kao gradić pomoraca. Još u 14. stoljeću imao je svoje brodogradilište, nešto kasnije i trgovačku mornaricu koja se sastojala od čak 60 impresivnih lađa, a osim toga, ondje je u 16. stoljeću otvorena i prva pomorska škola na čitavom Jadranu. U doba najvećeg pomorskog uspona, sredinom 18. stoljeća, Perast je imao 1643 stanovnika, od kojih su većina bili Hrvati katolici. Godine 2005. ondje je živjelo 360 ljudi, a Hrvata je bilo 100-tinjak.

O nekadašnjem silnom bogatstvu bokokotorskog zaljeva i dan-danas svjedoče uske uličice i kamene kuće, no najvećim povijesnim spomenicima Perasta smatraju se renesansne i barokne palače, njih čak 16. Mahom napuštene, nekoć su predstavljale 12 peraških bratstava (kazada ili rodova). Sretnici dubljeg džepa neke od njih kupili su, preuredili i pretvorili u luksuzne vile za najam, a jedan od njih je i poznati glazbenik Goran Bregović, osnivač kultnog benda Bijelo dugme.

NEMA LUDOG NOĆNOG ŽIVOTA, ALI NI PRAVIH PLAŽA KAO U DRUGIM OBALNIM MJESTIMA

Iako su u perašku uvalu kroz stoljeća pristajale stotine jedrenjaka, život u ovom bajkovitom mjestašcu danas je sve samo ne užurban. Ondje nema ni traga masovnog turizma, nema ni ludog noćnog života, a nema čak ni pravih plaža karakterističnih za obalna naselja. Ali zato je more prekrasno, čisto i zadivljujuće plavo, a sunčati se uvijek možete i na kamenim pločama.

Perast se može pohvaliti i sa 17 katoličkih crkvi. A barokni zvonik jedne od njih, crkve sv. Nikole, izgrađen je od korčulanskog kamena. Projektirao ga je mletački arhitekt Giuseppe Beati, dok je radove nadgledao i izvodio hrvatski graditelj Ivan Krstitelj Škarpa. Tu su i pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice, kao i kapelica na mjesnom pravoslavnom groblju.

ZANIMLJIVA LEGENDA O NASTANKU ČUDESNOG OTOČIĆA GOSPA OD ŠKRPJELA

Perast je svakog ljeta pozornica za brojne pučke svečanosti, poput tradicionalne Fašinade, ritualne procesije teglenica i čamaca koji iz zaljeva do otoka Gospa od Škrpjela dovoze kamenje i zatim ga izbacuju oko obale. A stara legenda kaže da su braća Mortešić, vraćajući se iz ribolova, na hridi naspram Perasta pronašla sliku Djevice Marije. Kako je jedan od njih bio bolestan, ikonu su odnijeli kući i pred njom se molili, a ona je zauzvrat ozdravila mladića. Stoga su Peraštani na mjestu na kojem je ikona pronađena odlučila sagraditi crkvu i tako odati počast Bogorodici. Punih 200 godina mještani su ondje potapali kamenje i stare jedrenjake koje su zaplijenili u bitkama kako bi napravili ono što danas znamo kao umjetni otočić Gospa od Škrpjela. Impresivno, zar ne?

Pročitajte još