Kvizovi
Mjesta
Fascinantan zaljev, u kojem se spajaju istok i zapad, jedna je od najvećih atrakcija susjedne države te je idealno mjesto za ljetovanje ili opušten vikend izlet
Bokokotorski zaljev na svojih 65 kilometara dužine spojio je sve prirodne različitosti i ljepote – visoke planine i kristalno čisto more, kontinent i Mediteran, istok i zapad. Zbog svog neobičnog izgleda, zaljev se često naziva najjužnijim europskim fjordom, iako se zapravo radi o potopljenom riječnom kanjonu. Boka kotorska 1997. godine uvrštena je u Asocijaciju 28 najljepših zaljeva svijeta, a grad Kotor ponosi se statusom svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Ovaj dragulj Crne Gore često je prekriven kišnim oblacima pa se u njemu razvila specifična flora – obale mu krasi mnoštvo stabla palmi, agava, oleandra i nara, što samo pojačava njegov šarm kojem je ionako teško odoljeti.
DUGA POMORSKA POVIJEST I PREKRASNI GRADOVI KOJI ODUŠEVLJAVAJU SVOJIM ZNAMENITOSTIMA
Boka kotorska može se pohvaliti bogatom pomorskom tradicijom, koja je počela “bujati“ još u srednjem vijeku. Njezinu flotu u 18. stoljeću činilo je čak 300 impresivnih brodova, zbog čega je Boka bila vrlo jaka konkurencija drugim velikim silama poput obližnjeg Dubrovnika i Venecije.
Ovaj čaroban zaljev prirodno je podijeljen na četiri manja dijela – hercegnovski, risanski, kotorski i tivatski. Kotor, najpoznatiji po svom starom gradu i zidinama, od davnina slovi kao središte regije, a u njemu se nalazi i jedna od najstarijih katedrala na ovim prostorima, ona sv. Tripuna, sagrađena 1166. godine. No, i drugi gradovi oduševljavaju svojom poviješću i brojnim znamenitostima – to su Herceg Novi, Risan i Tivat.
HERCEG NOVI JE JEDAN OD NAJTOPLIJIH GRADOVA NA JADRANSKOJ OBALI
Herceg Novi osnovan je 1382. godine i leži na samom ulazu u Boku kotorsku, a s druge strane mu je najviša planina dinarskog masiva, Orjen, s vrhom na 1895 metara nadmorske visine. Zovu ga prijestolnicom cvijeća i jedan je od najtoplijih gradova na jadranskoj obali.
Njegovo “Šetalište pet Danica“ proteže se na šest kilometara i prolazi tik uz more. Ime je dobilo po pet djevojaka koje su poginule u Drugom svjetskom ratu – svaka od njih zvala se upravo Danica. Negdje nasred šetališta pronaći ćete i tunel za koji se veže vrlo zanimljiva priča – osobi, koja zadrži dah i protrči kroz njega, ostvarit će se želja koju je netom prije zamislila. Pa zašto ne pokušati? Nemate što izgubiti!
RISAN I PERAST SLOVE KAO POVIJESNI DRAGULJI, A POSJETITELJI NE PROPUŠTAJU POSJETITI OTOČIĆE GOSPA OD ŠKRPJELA I SVETI JURAJ
Risan je poznat po ostacima antičke kulture, osobito rimske patricijske vile s podovima od mozaika, a Perast slovi kao rodni grad mnogih svjetski poznatih moreplovaca. Nekoć je po načinu života u mnogočemu sličio Veneciji, s kojom je imao vrlo bliske trgovačke i kulturne veze, a i danas je prepun ostataka starih plemićkih palača. U jednoj od njih, Bujevićkim dvorima, nalazi se Gradski muzej.
Blizu Perasta nalaze se dva pitoreskna otočića, umjetni Gospa od Škrpjela i prirodni Sveti Juraj, koji su velike turističke atrakcije u Crnoj Gori. Do Gospe od Škrpjela vode izletnički brodovi, a na njemu se nalazi katolička kapelica, podignuta u 15. stoljeću u znak zahvalnosti Gospi što je ozdravila jednog od dvojice braće Martešić. Mještani su stoljećima nasipavali kamenje i potapali jedrenjake kako bi povećali površinu otoka. Neki povjesničari umjetnosti ovu crkvicu nazivaju i “hrvatskom Sikstinom“.
Kad je u pitanju susjedni Sveti Juraj, na njemu se nalazi benediktinski samostan iz 12. stoljeća, ali i lokalno groblje Perasta, na kojem su se mještani pokapali sve do 1866. godine. Tivat je pak najmlađi grad u Boki, nastao na visoravni u podnožju velebne planine Vrmac.
BOKA KOTORSKA BILA JE POD VLAŠĆU MNOGIH SILA, A SVAKA OD NJIH OSTAVILA JE DUBOK TRAG NA NJEZINIM PROSTORIMA
Grci su ondje još u 4. stoljeću prije Krista osnovali gradove Risan i Budvu, a nakon Rimljana, ove crnogorske krajeve do kraja 6. stoljeća naselili su južni Slaveni. Na vlasti su se izmjenjivali i Mlečani, Bizant, dinastija Nemanjića te Osmanlije. Hrvatski ban i vojskovođa Petar Zrinski, koji je i sam vodio dramatične bitke s Turcima, Perastu je 1654. darovao svoj legendarni mač kako bi mu odao priznanje jer je uspio zaustaviti približavanje Osmanskog carstva srednjoj Europi.
Početkom 19. stoljeća područje oko Boke kotorske pripalo je Napoleonu, a kasnije i Austrijskom Carstvu. Godine 1848., kad su u potonjem izbile brojne revolucije, rodio se prijedlog o pripajanju zaljeva s hrvatskim teritorijem koji je unutar granica Habsburške monarhije ujedinio ban Josip Jelačić. No, Kotor je to rezolutno odbio.
Vrlo važan datum u povijesti ovog kraja bio je 7. studenog 1918. Tada je crnogorska vojska ušla u bokokotorski zaljev, gdje ju je narod dočekao kao osloboditeljicu od austro-ugarske vladavine. Čitav kraj tad je ušao u sastav Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Zatim Kraljevine SHS i na kraju Jugoslavije, koja se raspala usred ratnih vihora početkom 1990-ih. Tad se tek nešto manje od četvrtine stanovništva u bokokotorskom zaljevu izjasnilo kao Hrvati, a naša manjina do danas je ostala najprisutnija u gradovima Kotoru i Tivtu.
GEOGRAFSKA ZANIMLJIVOST!
A jeste li znali da i hrvatski poluotok Prevlaka leži na samom ulazu u Boku kotorsku? Njegova krajnja točka, rt Oštra (ili Oštro) smatra se najjužnijom kopnenom točkom Republike Hrvatske. No “prava“ najjužnija točka ipak je otok Galijula, koji pripada skupini palagruških otoka. Prevlaka zapravo zatvara zapadnu stranu ulaza u Bokokotorski zaljev, pružajući mu zaštitu od visokih valova koji prijete s jadranske pučine. Na samom kraju rta Oštro nalazi se i istoimena tvrđava, koju je između 1850. i 1853. godine sagradila Austro-Ugarska.