Jedan od najljepših parkova u Dalmaciji nalazi se na stoljetnom bedemu! Prije 200 godina su ga zvali “balkon grada”, a i danas je omiljena šetnica

Jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Grad s najljepšim zalaskom sunca okružen nevjerojatnom prirodom. Muzej na otvorenom. Grad čija obala doslovno svira. Sve je to Zadar, dalmatinski biser koji oduševljava spojem povijesnih atrakcija i modernih zahvata, poput Morskih orgulja i Pozdrava suncu. A jedna njegova znamenitost spaja povijest, arhitekturu i prirodu, i to na nevjerojatan način! Perivoj kraljice Jelene Madijevke jedan je od najljepših gradskih parkova, a uređen je na vrhu stoljetnog bedema.

Zadarske zidine, poznate i kao Bedemi zadarskih pobuna, stoljećima su štitile grad od napadača, pružale zaklon stanovnicima i potvrđivale važnost Zadra na jadranskoj karti. Od 2017. godine upisane su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, kao dio obrambenog sustava Mletačke Republike, a 2020. godine revitalizirane su i otvorene za posjetitelje, zahvaljujući sredstvima Europske unije. Njihova gradnja započela je još u 12. stoljeću, a ključne dogradnje i utvrđenja provedene su u 16. stoljeću zbog prijetnje Osmanskog Carstva.

Na najvećem bastionu zadarskog bedema koji potječe iz 15. stoljeća, a poznat je kao Bastion Grimani, nalazi se Perivoj kraljice Jelene Madijevke, prekrasan park koji je već gotovo 200 godina omiljena šetnica, mjesto s prekrasnim pogledom, oaza za odmor i rekreaciju.

Perivoj kraljice Jelene Madijevke otvoren je 16. rujna 1829. godine, iako je u to vrijeme bilo krajnje neobično raditi javne sadržaje na obrambenim objektima. Park je podigao po vlastitim zamislima tadašnji vojni upravitelj grada barun Franz Ludwig von Welden, piše stranica Nasadi.hr. On je bio pasionirani botaničar, oduševljen dalmatinskom florom, pa je tako i osmislio perivoj. Dao mu je ime Gradski perivoj i predao ga je „na ugodu i njegu građanima“. Ime kraljice Jelene dobio je nešto kasnije.

Von Welden je zavolio dalmatinsku floru i svoju strast pretočio u ovaj „zeleni vrt“ iznad bedema. Da nije bilo njegovog entuzijazma i ljubavi prema biljkama, park vjerojatno nikad ne bi postojao jer su bastioni u pravilu bili strogo vojni objekti.

Zanimljivo je da je park uređen u vrijeme kad je Zadar još bio „grad-tvrđava“, što znači da se nakon večeri više nije smjelo izlaziti iz grada. Zato je Perivoj ubrzo posao postao svojevrsni balkon grada, mjesto s kojeg su građani mogli vidjeti more i okolni krajolik, uroniti u mir mediteranskog zelenila i uživati u jedinstvenom pogledu.

Perivoj je podignut u doba romantizma, a osim po uređenju poseban je i zbog objekata koji su se u njemu nalazili, poput paviljona, obeliska, umjetnih špilja, ledane… Vjerovali ili ne, u to davno doba led se donosio s Velebita i čuvao u podzemnoj ledani i služio za hlađenje pića i hrane. Na kamenom ulazu u park i danas se može vidjeti originalni natpis „WILLKOMMEN DEN 16 SEPT 1829“, koji svjedoči njegovu otvaranju i dugoj tradiciji javne pristupačnosti.

Raskošan park odmah je nakon izgradnje postao omiljeno okupljalište i šetalište Zadrana, centar društvenog života u 19. stoljeću. I danas je pun života. Njime šetaju obitelji s djecom, rekreativci šetaju ili trčkaraju, zaljubljeni parovi zauzimaju klupice s najljepšim pogledima, a ne propuštaju ga posjetiti ni sve brojniji zadarski turisti.

Park je i danas pun zelenila, ima nekoliko stotina biljnih vrsta, uređene su staze i postavljene klupice, a uz biljke su postavljene edukativne ploče na nekoliko jezika. Da barun von Welden danas vidi da njegov park na bedemu i nakon 200 godina živi i služi uživanju sigurno bi bio zadovoljan.