U Hercegovini se skriva jedna od najčišćih rijeka u Europi: toliko je hladna da se u njoj ne možete kupati ni usred ljeta

Nazivaju je jednom od najčišćih rijeka europskog kontinenta. Teče Bosnom i Hercegovinom, u okolici Mostara, a ulijeva se u jedan od najhladnijih vodotoka u Europi. Rijeka je to koja sa sobom nosi brojne ‘naj’, a često za nju kažu da je jedna od najkraćih, ali i najljepših. Njezine obale one su na kojima živi ljepota i neke od svjetski poznatih atrakcija. Rijeka Buna doista je posebna, a u ovom članku vodimo vas upravo u njezin zagrljaj!

Rijeka Buna definitivno nije rijeka koju ćete zapamtiti po duljini. Ona je, naime, skromna po tom pitanju i broji svega devet kilometara. Odnosno, samo tih devet kilometara vidimo na površini Zemlje. Ostatak Bune skriva se u podzemlju: proteže se još kojih 19,5 kilometara kroz veliki podzemni sustav skriven od ljudskih pogleda.

Isto tako, rijeka Buna je poznata po svojoj svježini. Temperatura joj ne prelazi, pa čak ni ljeti, deset stupnjeva. Uvijek je, dakle, poprilično ledena i predstavlja osvježenje za vrućih hercegovačkih ljeta. Isto tako, za razliku od njezine temperature koja se kreće od manje više postojanih sedam od devet stupnjeva Celzijevih, ovisno o mjesecima mijenja se i njezin vodostaj. Najbujnija je u studenom, a ‘najslabija’ u lipnju i kolovozu. No, uvijek je ima. Dapače, njezino vrelo smatra se jednim od najjačih krških vrela u Europi.

Njezino vrelo, odnosno njezin spomenuti snažni izvor, predstavlja jedno do najpoznatijih mjesta u Bosni i Hercegovini. Naime, ono se nalazi unutar 200 metara visokih te prelijepih i impresivnih litica brda Hum u Blagaju, jednom od najstarijih naseljenih mjesta u BiH, a odmah do njega nalazi se i slavna tekija u Blagaju, jedan od svjetski poznatih simbola te zemlje. Na mjestu njezina izvora duboka je 30 metara, a vrelo daje čak 43 kubna metra vode u svakoj sekundi, pa čak i više.

Povrh njezina snažna izvora, nekoliko stotina metara više, nalazi se pak utvrđeni grad Stjepangrad. Riječ je o jednoj od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih utvrda te utvrdi hercega Stjepana Vukčića Kosače. To srednjovjekovno zdanje nekada se spominjalo pod imenom Blagaj pa se vjeruje da upravo po njemu i samo mjesto Blagaj danas nosi svoje ime.

U jednu od najhladnijih rijeka Europe, Neretvu, čija je lijeva pritoka, ulijeva se oko 15 kilometara nizvodno od Mostara, i to na mjestu koje se naziva Bunski kanali. Naime, tamo Buna postaje dio Neretve ulijevajući se u nju preko nekoliko stotina metara duge sedrene barijere, tvoreći niz slapova i još jednu od brojnih ljepota Bosne i Hercegovine.

Vrelo rijeke Bune te tekija odmah do njega popularna su mjesta. U ljetnim mjesecima, tamo ćete se za dobru fotografiju nadmetati s brojnim drugim turistima. I parkiranje, iako tamo postoje ljudi koji usmjeravaju posjetitelje gdje ostaviti auto, pomalo nalikuje na igru Tetrisa. No, čak i unatoč toj gužvi i popularnosti, jedno je od onih koje svakako vrijedi vidjeti, a i malo se dulje zadržati. Uz sam izvor ima i restorana, a i sama je rijeka, poznata po svojoj izvanrednoj čistoći, slavna po svojim pastrvama.

Tekija, krasotica koja krasi te prve danjim svijetlom obasjane metre obale rijeke Bune, jedan je od najvrjednijih objekata islamske kulture u Bosni i Hercegovini. Kompleks je proglašen i nacionalnim spomenikom. Obavijena je velom legendi, a prema jednoj od njih je špilja u kojoj se nalazi vrelo Bune bila dom jednog zmaja. To stvorenje uspio je svladati derviš Salih, i to kada je spašavao kćer Herceg Stjepana, koji mu pak je, baš na tom mjestu gdje je pobijedio stvora, izgradio tekiju. Izgrađena je oko 1520. godine, a zanimljiva je i po tome što je bila jedna od rijetkih tekija u kojoj su derviši doista i živjeli.