Najljepši zagrebački perivoj nekada je bio blatnjava oranica i mjesto za stočni sajam, a jedna od njegovih fontana bila je predmet opće sprdnje

Ako živite u Zagrebu, neminovno svako malo prolazite kraj njega. Ako Zagreb posjećujete turistički, vjerojatno vam je upravo on na popisu lokacija na koje morate obavezno kročiti. Zagrebački perivoj Zrinjevac jedan je od najpoznatijih i  najljepših zagrebačkih parkova, jedna od legenda i simbol grada, mjesto koje se tijekom adventa tradicionalno pretvara u jedan od najsjajnijih i najomiljenijih dijelova grada, a tijekom ostatka godine, pogotovo za lijepa vremena, omiljeno mjesto za kratki predah i odmor od gradske vreve. No, koliko zapravo znamo o Zrinjevcu? Ovo su neke od najvažnijih informacija o tom kultnom zagrebačkom perivoju.

Perivoj Zrinjevac, odnosno park na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, jest zagrebački trg i perivoj čiji počeci sežu u 1892. godinu. Doduše, službeno je otvoren u ljeto 1873. godine te je najstariji od zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine urbanističku cjelinu pod nazivom Zelena ili Lenucijeva potkova (a koju čine i Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića i Trg Republike Hrvatske).

Površina mu je oko 12,5 tisuća metara četvornih, a njegov zaštitni znak su njegove krasne platane. Park je njima obrubljen, i one mu daju hlad, sa svih strana, osim one sjeverne – tamo rastu javor i lipa. Perivoj Zrinjevac ukupno krasi 220 platana koje su zasađene 1872. godine.

Perivoj Zrinjevac je, osim zelenilom i cvijećem, obogaćen i ukrasima koji su ljudskih ruku djelo. Primjerice, na sjeveru perivoja stoji meteorološki stup postavljen 1884. godine. Riječ je o daru vojnog liječnika i meteorologa amatera dr. Adolfa Holzera. On je i dalje u funkciji, mjeri vlagu i temperaturu zraka te tlak, a projektirao ga je zagrebački arhitekt Hermann Bollé. Prema pisanju ZG portala, napravljen je od istarskog mramora, dok su mjerni instrumenti napravljeni u Njemačkoj.

Na suprotnoj strani perivoja Zrinjevac, onoj južnoj, nalaze se pak poprsja značajnih ličnosti iz Hrvatske. To su poprsja Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića. Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom nalazi se na sjevernoj strani Strossmayerovog trga. Isto tako, perivoj Zrinjevac može se pohvaliti i s ukupno tri fontane. Jedna od njih je tzv. Bolleova gljiva iz 1893. godine u sjeverozapadnom dijelu parka, koja je – kada je tek bila postavljena – bila izložena sprdnji zbog svog izgleda, a iz nje se izlijevala i voda te je park bio na tom mjestu stalno poplavljen. Kasnije je obnovljena i popravljena. Osim te gljive, na jugu Zrinjevaca nalaze se i dva ista bazena s vodoskocima.

Sredinu perivoja Zrinjevac krasi pak glazbeni paviljon. On se od tamo, na mjestu gdje se nekada razmišljalo o postavljanju velikog kipa Nikole Šubića Zrinskog, nalazi od 1891. godine. Njega je sagradio Eduard Prister i darovao ga Zagrebu, a nacrt projekta potpisao je već spomenuti Hermann Bollé. Glazbeni paviljon i danas  je često u funkciji, kao što mu i samo ime govori, glazbe. Isto tako, Zrinjevac okružuju i brojna vrijedna zdanja te institucije – Vrhovni sud Republike Hrvatske, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)…

No, perivoj Zrinjevac je nekada izgledao potpuno drugačije. Umjesto današnjih uređenih aleja platana, na mjestu tog perivoja nekada je stajala blatnjava oranica, a zatim stočno sajmište (koje je dosta često selilo, a preseljeno je na današnji Zrinjevac s Trga bana Jelačića, odnosno tadašnje Harmice). O njegovu uređenju počelo se pričati povodom proslave 300. obljetnice smrti Nikole Šubića Zrinskog i razmišljanja o postavljaju spomenika istom. Po njemu je ime dobio još 1866. godine, a gotovo 100 godina kasnije, proglašen je spomenikom parkovne arhitekture.