Jedino more na svijetu koje nema kopnene granice osam je puta veće od Francuske, a njegova temperatura nikad ne pada ispod ugodnih 18 stupnjeva Celzija

Ovo more moglo bi biti jedno od najfascinantnijih na svijetu. Za početak, nema kopnenih granica, već su njegove granice morske struje koje ga omeđuju. Ono je i dom zloglasnog Bermudskog trokuta, a u doba jedrenjaka, brodovima bi se loše pisalo ako bi upravo u njemu ostali bez vjetra – u tom sporom morskom ‘vrtlogu’ koji se okreće u smjeru kazaljke na satu ostajali bi zarobljeni mjesecima. Isto tako, ono je i krajnji cilj tri godine duge migracije europskih jegulja, onakvih koje žive i u Hrvatskoj, a sve kako bi se tamo mrijestile… Sargaško more doista je nevjerojatno, a neke od zanimljivosti vezanih uz njega mogle bi vas ostaviti bez teksta.

Sargaško more nalazi se u Atlantskom oceanu, a sve je samo ne tradicionalno more. Za početak, ono nema kopnenih granica, i jedino je takvo na svijetu, već ga omeđuju morske struje – na zapadu Golfska, na sjeveru Sjevernoatlantska, na istoku Kanarska, a na jugu Sjeverna ekvatorska struja. One čine, piše stranica Nautcat, ‘zatvoren eliptičan vrtlog’ koji se neprestano, doduše sporo, kreće u smjeru kazaljke na satu, u dijelu oceana između Azora, Bermuda i Djevičanskog otočja.

Površina Sargaškog mora procjenjuje se na oko osam milijuna i 635 tisuća kilometara četvornih. No, i taj je podatak ‘nestalan’ – njegova površina, a čak je oko osam puta veće od Francuske, može varirati ovisno o dobu godine i spomenutim morskim strujama. U njemu samome istih nema, a voda unutar njega gotovo da je ‘mirna’. Karakterizira ga i mir u kontekstu nedostataka vjetra, a i značajna prozirnost koja seže do 60 metara dubine.

Povrh svega toga, njegove su vode toplije od onih koje ga okružuju i njihova se temperatura nikad ne spušta ispod 18 stupnjeva Celzijevih. No, čak ni to nije kraj svim neobičnostima ovog mora, čija se dubina kreće od 1500 do 7000 metara. Naime, njegova je razina vode navodno od jednog do dva metra više od ostatka oceana – razlog te pojave je to što morske struje tamo donose mnogo vode.

More je svoje ime dobilo po algi koja ga nastanjuje, a to je smeđa alga iz roda Sargassum, koja u velikim količinama pluta po njegovoj površini. Upravo je ta činjenica zavarala moreplovce i istraživače koji su se prvi put susreli s njim, preciznije Kristofora Kolumba – zbog te je alge mislio da je obala blizu, no to nije bio slučaj. Količina te alge u Sargaškom moru ovisi o mjesecu, no njezina masa obično varira od pet do 11 milijuna tona.

Sargaško more poznato je, osim po toj algi, po još jednom neobičnom stanovniku, iako on tamo živi samo povremeno. Riječ je o jeguljama, kako europskoj i američkoj, koje kao odrasle jedinke migriraju u daleko Sargaško more. Dolaze i iz Hrvatske, kako bi se tamo mrijestile te se onda, kako malene ‘bebe’, nošene morskim strujama vraćaju na svoja staništa. Da prevale taj put treba im i do tri godine.

Uz jegulje i Sargaško more veže se i mitska Atlantida, koja se, dodaje Naucat, navodno nalazila istočno od Sargaškog mora. Jegulje su navodno živjele u rijekama Atlantide, a razmnožavale se u Sargaškom moru, no nakon propasti iste instinktivno su odlazile na istok, što ih je naposljetku dovelo i do europskog kontinenta. Kako god bilo, mriješćenje jegulja jedan je od fenomena za koji znanstvenici tvrde da znamo da postoji, ali ih nikada nismo vidjeli, navodi pak The Ocean Foundation.

Sargaško more poznato je i po tome što ga se opisuje kao ‘oaza života’ unutar samog oceana. Naime, morske struje u njega nose mnoštvo hranjivih tvari koje onda ostaju ‘zarobljene’ unutar njegovih vodenih granica. No, osim hranjivih stvari, isti princip vrijedi i za smeće pa se u njemu nakupljaju značajne količine istog.

Sargaško more znalo je biti dramatična prepreka pomorcima, pogotovo u doba jedrenjaka. Naime, područje je bilo poznato po izostanku vjetra, što je bio mir poguban za jedrenjake. Dugo je vremena imalo groznu reputaciju, čak su ga nazivali i ‘žderačem brodova’. Jedrenjaci bi, naime, prema pisanju Naucata, tamo znali biti zarobljeni i po nekoliko mjeseci ako bi vjetar bio nedovoljno jak da se brod izvuče iz zagrljaja morskih struja. Isto tako, u sklopu Sargaškog mora nalazi se i zloglasni Vražji ili Bermudski trokut, poznat po čestim nestajanjima brodova i zrakoplova.