U glavnom gradu Albanije niče zgrada kakvu svijet još nije vidio! Neboder koji je ujedno i skulptura zauvijek će promijeniti vizuru Tirane

Čak 85 metara i 26 katova ‘zapakiranih’ u ogromnu bistu Gjergja Kastriotija, odnosno Skenderbega, albanskog nacionalnog heroja te jedne od najznačajnijih albanskih povijesnih ličnosti… Upravo bi to bio kratki opis neobičnog zdanja u samom centru arhitekturno iznimno zanimljive Tirane, glavnog grada Albanije. Jednog dana, kada bude ‘oslobođeno’ dizalice koja se i dalje nadvija nad nju, to će zdanje predstavljati zanimljivi dodatak vizuri grada, ali i, kako se radi o jednoj od najvećih zgrada na svijetu koje su ujedno i skulpture, definitivnoj atrakciji. Vodimo vas u Skenderbegov neboder, odnosno službenim imenom, Tirana’s Rock.

Imala sam nedavno prilike nakratko prošetati samim centrom Tirane i uživo vidjeti tu građevinu. Bila je noć, no Tirana je i po mraku jasno davala do znanja da, u kontekstu arhitekture, misli ozbiljno. Posvuda oko nas uzdizala su se zanimljiva građevinska rješenja, neobični spoj modernog koje ne zazire od povijesti…

Pred nama je ‘svijetlila’ obnovljena poznata ‘piramida’, danas kulturni centar, a nekad prikaz moći diktatora, dok je glavni Skenderbegov trg i dalje krasio njegov lik na konju. Među visokim okolnim zgradama naziralo se i ogromno lice, odnosno glava…

Iza ove neobične zgrade stoji razvikani MVRDV, a gradnja je započela 2018. godine. Cijelo zdanje ima čak 35 tisuća metara četvornih. „Omotana zakrivljenim balkonima koji tvore oblik Skenderbegove glave, zgrada će biti kultna znamenitost na Skenderbegovom trgu, samom središtu glavnog grada Albanije”, pišu na stranicama te tvrtke. Ona će ne samo slaviti povijest te zemlje, nego Tirani dati i jedinstveni identitet, dodaju, te s druge strane predstavljati i funkcionalnu priliku za stanovanje na jednoj od najpoželjnijih lokacija u gradu.

Ogromni Skenderbeg sada će direktno promatrati srce grada koje nosi njegov ime, a usta, uši i nos na njoj tvorit će posebno zakrivljeni balkoni. U biti, donji, najširi dio zgrade predstavljat će ramena Skenderbegove biste, a gornji rezidencijalni, njih ukupno 20, spomenutu glavu. Jedan od donjih katova zdanja bit će rezerviran za trgovine, odnosno šoping, a četiri za uredske prostore.

Svaki od rezidencijalnih katova koji tvore zgradu drugačijeg je tlocrta, a arhitekti su se igrali balkonima kako bi dobili efekt lica. Ti balkoni ujedno će pružati i dovoljno hlada stanarima, a isto tako će biti prepuni cvjetnjaka i vrtova u kojima će biti zasađene biljke. To zelenilo koje će se ‘verati’ uz samu zgradu trebalo bi biti produžetak onoga koje zdanje okružuje na tlu. Ujedno predstavljaju i jedan od njezinih elemenata održivosti kojoj se težilo u arhitektonskom rješenju.

U MVRDV-u tvrde kako je Skenderbegov neboder bio prilika da se u svijetu u kojem gradovi počinju nalikovati jako jedni drugima, naglasi individualnost i karakter Tirane. No, Tirana je već, čini se, igralište za arhitekte, što se i vidi već i jednostavnom šetnjom njezinim ulicama.

Naime, kako piše Dezeen, nema arhitekta koji trenutačno tamo ne djeluje i ne predlaže neki projekt, a taj je grad naprosto postao hotspot za neobičnu arhitekturu u kojem se arhitekte ohrabruje da pomiču granice. To oni onda i čine, a sve to jača, navode, međunarodni, svjetski imidž grada. Pritom Tirana ne bježi od svoje povijesti, ni povijesti zemlje, navodi isti izvor, već ona postaje sastavnica njezine šarolikosti i šarma.