Rekordna gradnja 1960-ih
Na sjeveru Europe izgradili su betonski tunel sa skijaškim stazama i idealnim klimatskim uvjetima u kojem mogu skijati čak osam mjeseci u godini
Šveđani su poznati po tome da njeguju dubok i prisan odnos s prirodom. Čak 50 posto površine te skandinavske zemlje čine guste šume, a na krajnjem sjeveru, koji je izrazito bogat tundrama i močvarama, snježni pokrivač traje od sedam do čak osam mjeseci. Nije nikakvo iznenađenje što su ljudi ondje apsolutno zaljubljeni u sve oblike zimskih sportova, a skijanje im je jedan od najdražih. No, klimatske promjene nisu zaobišle ni taj dio Europe. Zato Švedska svoju omiljenu nacionalnu zabavu – skijanje – sve više seli u zatvorene prostore. Jedan od najpoznatijih takvih prostora je skijaški tunel Torsby u istoimenom gradu.
SKIJANJE JE NAVODNO IZMISLIO SKANDINAVSKI AUTOHTONI NAROD SAAMI
Vjeruje se da je najpopularniji zimski sport izmislio upravo skandinavski autohtoni narod Saami. Zato ne čudi ni činjenica što švedska djeca već u nižim razredima osnovne škole imaju satove skijaškog trčanja, a grad Umeå, smješten na sjeveru zemlje, u muzeju ima izložen i unikatan par skija navodno izrađen prije čak 5200 godina. No s obzirom na to da temperature diljem Švedske iz godine u godinu bilježe sve veći rast, zbog čega je i snijega sve manje, megapopularno skijanje našlo se u velikim problemima.
Stanovnici Torsbyja, gradića u okrugu Värmland blizu granice s Norveškom, odlučili su uzeti stvar u svoje ruke. Upravo je ondje izgrađen 1,3 km dug betonski tunel, koji ujedno predstavlja i najveći umjetni spomenik švedskoj borbi protiv posljedica globalnog zatopljenja.
MOGU GA KORISTITI I ZA PROFESIONALNI SKIJAŠI, ALI I REKREATIVCI
Riječ je o objektu koji mogu koristiti profesionalni, ali i rekreativni skijaši – i to u razdoblju od čak osam mjeseci u godini. Punog imena Fortum Ski Tunnel Torsby, ovaj najduži skijaški tunel u svijetu otvoren je u lipnju 2006. godine, a za njegovo postojanje najzaslužniji je Per-Åke Yttergård, bivši šef odjela za nordijsko skijanje Švedskog skijaškog saveza. Za BBC je rekao kako je inspiraciju za Torsby pronašao u sličnom tunelu koji se 1990-ih gradio u njima susjednoj Finskoj.
„Isprva sam bio skeptičan, ali brzo sam se predomislio. Uostalom, Šveđani u zatvorenim prostorima već plivaju, igraju hokej i rukomet, zašto onda ne bi mogli i skijati?! Osim toga, tunel je osigurao nova radna mjesta za lokalno stanovništvo te učinio Torsby prepoznatljivim i izvan granica Švedske,“ izjavio je Yttergård.
TEMPERATURA ZRAKA JE UVIJEK -4, BEZ VJETRA I LEDA
Spomenuti tunel ima betonske lukove i prati prirodnu padinu brda, a njegov sustav hlađenja uglavnom se oslanja na podzemne cijevi koje su prekrivene slojem permafrosta. U strop je također ugrađeno desetak industrijskih rashladnih jedinica, a pravi zimski zrak neprestano kruži uz pomoć moćnih ventilatora. I kao šećer na kraju, tunel je, naravno, prekriven tankim slojem umjetnog snijega. Kad otvorite vrata Torsbyja, pred vama će se ukazati tunel s dvije paralelne staze od 1,3 km na kojima se može skijati u oba smjera. Temperatura zraka ondje uvijek iznosi minus četiri Celzijeva stupnja, nema vjetra ni leda – uvjeti su, slažu se posjetitelji, tehnički savršeni.
AKO NAIĐETE NA NEKOGA S PUŠKOM, NE BOJITE SE: OVDJE JE I BIATLON POLIGON
Velika je vjerojatnost da ćete u ovom tunelu sresti i skijaše odjevene u spandeks i s puškama na ramenima ili u rukama. No nema razloga za brigu – naime, u sklopu Torsbyja nalazi se i mali poligon za biatlon. Ovo mjesto definitivno je stvoreno za ljude koji vole biti u pokretu. Prema Švedskom meteorološkom i hidrološkom zavodu, u toj zemlji od 1991. do 2020. godine bilo je 16 dana manje snježnog pokrivača u odnosu na razdoblje od 1961. do 1991. I mnoga popularna skijališta – Åre i Sälen samo su neka od njih – pogođena su klimatskim promjenama.
Kako bi napravila umjetni snijeg za staze, primorana su koristiti vodu iz lokalnih jezera, iskopavati močvare i stvarati brane, zbog čega se često sukobljavaju sa skupinama za zaštitu okoliša. Stoga nije na odmet podsjetiti na važnost očuvanja Majke Prirode, jedine koju imamo. “Bez nje, na kraju krajeva, nema ni života“, poručuju ekološki osviješteni Šveđani.
