Nedaleko od Zagreba, uz rijeku Kupu, krije se podzemna špilja u kojoj su se ljudi skrivali od neprijatelja, a danas u njoj živi osam vrsta šišmiša
Smještena uz rijeku Kupu, u mjestu Kamanje nedaleko od Ozlja, špilja Vrlovka mjesto je koje definitivno treba imati na umu. Pogotovo ako tražite destinaciju za jednodnevni izlet na kojoj ćete vidjeti nešto zanimljivo i naučiti mnogo. Riječ je o jednoj od najstarijih poznatih špilja u Hrvatskoj, koja se što na speleološkoj što na turističkoj karti nalazi već najmanje 150 godina. Na nju su, isto tako, ‘oko’ bacili i prirodoslovci i arheolozi i povjesničari, i to ne bez razloga. Uostalom, ona je, još od 1962. godine, zbog prirodnih vrijednosti, zaštićena i kao geomorfološki spomenik prirode.
ZA TURISTIČKI OBILAZAK UREĐENA JE JOŠ 1928. GODINE
Špilja Vrlovka je istražena u dužini od oko 400 metara (posljednjih 50 metara pri kraju špiljskog kanala je urušeno), od čega je velika većina uređena za posjećivanje. Naime, za posjećivanje je prilagođeno oko 300 metara. Prvi turistički obilazak špilje održao se još davne 1928. godine. Inače, prvi puta je detaljnije opisana još ranije, 1893. godine, a brojni dokazi upućuju na to da je ona korištena još u mlađem kamenom dobu, navodi se na stranicama Kamanja. Organizirani obilazak špilje traje 30 minuta.
ŠPILJA OBILUJE ŠPILJSKIM UKRASIMA, A KRASI JE I POVREMENI VODENI TOK S JEZERCIMA
Špilja je prepuna zanimljivih špiljskih ukrasa, primjerice zavjesa i kaskada, a nastajala je zahvaljujući oborinskim vodama koje su se slijevale u taj podzemni svijet s obronaka povrh Kamanja prema Kupi te strpljivo, kroz godine, proširivale postojeće kanale i pukotine. Jedna od njezinih najvažnijih karakteristika jest i povremeni vodeni tok s jezercima, ali i prisutnost fosila koji datiraju iz razdoblja jure.
U VRLOVKI ŽIVI ČAK OSAM VRSTA ŠIŠMIŠA
Špilja Vrlovka vrlo je ‘živo’ mjesto. Primjerice, u njoj obitava vodeni puž srednja haufenija, prvi puta pronađen upravo tamo, a koji se danas smatra kritičko ugroženom životinjskom vrstom. Ima u špilji i pauka te vodenih rakova, primjerice rijetka i također ugrožena velkovrhova kuglašica…Tu su i šišmiši, navodno čak osam vrsta, od kojih je najčešći veliki potkovnjak.
KROZ POVIJEST JE SLUŽILA KAO SKLONIŠTE, A NAJVREDNIJI JE NALAZ VAZA IZ VRLOVKE
Kroz povijest Vrlovka je lokalnom stanovništvu služila kao sklonište pred neprijateljima, primjerice Osmanlijama, i to zbog njezina nepristupačna ulaza koji je okrenut prema koritu rijeke Kupe (s vremenom je, za posjetitelje, prilagođen pristupačniji ulaz, tzv. kopneni ulaz ili Laszowskijev ulaz do kojeg vodi Velimirov put). Na tom je prvotnom, teško pristupačnom ulazu, koji se naziva vodeni ili Dorin ulaz, a do kojeg se moglo doći samo čamcem, djelomično očuvan i obrambeni zid, navode na stranicama turističke zajednice Karlovačke županije.
Dokaz da je špilja bila korištena odavno su i različiti u njoj pronađeni predmeti – prapovijesno oruđe, rimski novčići, pa čak i ljudske kosti. U smislu arheološkog nalaza posebno se pak cijeni tamo pronađena keramička posuda, tzv. vaza iz Vrlovke, čiji ukrasi podsjećaju na one koji krase slavnu Vučedolsku golubicu.
PREMA LEGENDI, DJEVOJKA DORA NEHOTICE JE IZDALA SVOJE SUMJEŠTANE
Uz špilju se, prenosi se također na stranici TZ-a Karlovačke županije, vežu i vrlo zanimljive legende. Jedna od njih je ona o Dori, po kojoj vodeni ulaz nosi i ime, te konju Dorotu. Prema toj priči je u blizini Vrlovke, u kojoj se tada skrivalo lokalno stanovništvo, zalutao konj jednog turskog vojnika koji se zvao Dorot. Vojnik ga je tražio i dozivao, a umjesto konja iz špilje mu se, misleći da netko zove nju, javila djevojka Dora koja je tim nehotice otkrila skrovište svojih sumještana.
Priča dalje kaže da su seljaci tri dana uspješno pružali otpor Turcima, no da su onda kapitulirali. Legenda bi mogla biti više od ‘samo’ legende. Naime, u pismu ozaljskog kneza Bernardina Frankopana iz 1511. godine navodi se da su Turci 24. kolovoza iste godine otkrili skrovište u špilji i u roblje odveli 300 ljudi.
VRLOVKA DUGA ČAK TRI KILOMETRA, A NJEZIN POTOK IZVIRE IZ JEZERA U KOJEM ŽIVE VILE?
No, uz špilju se veže još jedna legenda, a ona se tiče njezinih proporcija te još jednog ulaza. Naime, prema njoj je Vrlovka dugačka nekoliko kilometara – dva, čak možda i tri. Navodno postoji i još jedan ulaz u nju, negdje na brdu Vodenica. On do danas nije pronađen. Isto tako se priča da vodeni tok Vrlovke izvire iz podzemnog jezera koje se nalazi u dubini brda te da uz njega žive vile i vilenjaci. Špilja Vrlovka za posjetitelje je otvorena dva mjeseca godišnje (travanj-lipanj). Otvorena će biti i dva dana povodom obilježavanja dana općine Kamanje u rujnu.
