Jedan od najpotresnijih spomenika u Hrvatskoj izaziva tugu i divljenje: okružen je predivnom prirodom i čuva sjećanje na prerano završen život
Spomen obilježje Slomljeni pejzaž nalazi se na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, a posvećen je Gordanu Ledereru, fotografu i snimatelju koji je ubijen snajperskim hicem 1991.

Tako jednostavan. I tako upečatljiv. Da je rečenica, bila bi ona s malo riječi, ali snažna, nakon koje zašutiš. I pustiš da ispuni prostor, da se slegne. Upravo tako nama izgleda Slomljeni pejzaž. I samo ime te skulpture poziva da zastaneš, da se zamisliš, a u kombinaciji s lijepim pogledom, upravo bi on bio destinacija koju ove jeseni vrijedi posjetiti, pogotovo kada zelenilo postane zlatno-smeđe, a jutarnje magle svemu dodaju dozu tajanstvenosti… U nastavku članka doznajte priču ovog nevjerojatnog memorijala kod Hrvatske Kostajnice.
SLOMLJENI PEJZAŽ POSVEĆEN JE GORDANU LEDERERU
Slomljeni pejzaž, ta stilizirana leća u travi do koje vodi pomno smišljen put koji je također dio memorijala, nalazi se povrh Hrvatske Kostajnice, na brdu Čukur. Ona je, ako pogledate bolje, oštećena, napukla, propucana… Ona je spomenik koji podsjeća na jednu smrt, ali i slavi život koji joj je prethodio. Slomljeni pejzaž posvećen je Gordanu Ledereru, fotografu i snimatelju HRT-a koji je poginuo na Čukuru. Ubijen je, snajperskim hicem, 10. kolovoza 1991. godine, na novinarskom zadatku, kada je snimao hrvatske vojnike…
SPOMEN OBILJEŽJE POSTAVLJENO NA 24. OBLJETNICU LEDEREROVE SMRTI
Spomen obilježje koje ga slavi i koje ga se sjeća na spomenutoj lokaciji stoji od 2015. godine, a djelo je kipara Petra Barišića i arhitektonskog studia NFO, odnosno arhitekata Kate Marunice i Nenada Ravnića. Na tu je lokaciju bio postavljen na 24. obljetnicu Ledererove smrti.
SVAKA PLOHA PREDSTAVLJA JEDNU GODINU
Osim same leće, pomno je razrađena i njezina okolica. Do leće vodi staza izrađena od betonskih ploha; svaka od njih predstavlja jednu godinu Ledererova života, njih ukupno 33. Na kraju puta nalazi se klupa te proširenje s idućom rečenicom: “… sada kad mirom dišu kolovoška jutra sja kroz banijska praskozorja svijetla sjeta u očima Gordana Lederera…” Napukla, popucana leća nalazi se nasuprot tog proširenja, no na travi, na udaljenosti od 10-ak metara…
PREDIVNA PRIRODA PREPUNA KESTENA
Nakon posjeta ovom potresnom spomeniku nemojte žuriti. Odvojite vrijeme i za samu Hrvatsku Kostajnicu i njezinu prelijepu prirodu koja obiluje jednim od najvoljenijih jesenjih plodova, kestenom. U biti je i sam grad dobio ime po riječi kostanj, starijoj inačici riječi za kesten, a uostalom tamo će se i ove godine, u listopadu, održati tradicionalna Kestenijada. Jedna je od najslavnijih kestenijada u našoj zemlji koja se tamo održava još od 1997. godine.
KUPALIŠTA ZA TOPLE DANE
U samom gradu razgledajte utvrdu Stari grad Zrinski iz 13. stoljeća na otočiću koji oplahuju Una i Unčica, ali i najpoznatiji tamošnji sakralni objekt, crkvu sv. Antunu Padovanskog, zaštitnika grada. Ili jednostavno uživajte u pogledu na rijeku. Nekoliko je tamošnjih kupališta, koja ‘zapamtite’ za posljednje ovogodišnje tople dane ili pak iduću godinu. To su Kavrlja (nedaleko tamošnje policijske postaje), Mađari (kod crkve sv. Antuna Padovanskog) te kupalište kod hotela Central.
ŠUME PRIVLAČNE I GLJIVARIMA
Mimo toga, opcija za istraživanje područja je i vožnja čamcima po rijeci, a kao jedna od mogućnosti navodi se i brdo Djed i tamošnje izletište s restoranom i vidikovcem. Na svoje bi mogli u području Hrvatske Kostajnice doći i ribiči, ali i gljivari. Tamošnje su šume, osim kestena, kažu, prepune istih.
HRVATSKA KOSTAJNICA PRVI PUT SE SPOMINJE U 13. STOLJEĆU
Grad se inače smjestio podno Zrinske gore, na rijeci Uni, praktički tik do granice s Bosnom i Hercegovinom. Zauzima površinu od 55,4 kilometara četvornih, a prvi puta se spominje još davne 1240. godine. Od sredine 16. do kraja 17. stoljeća Kostajnica je bila pod turskom vlašću, a jedno je vrijeme njome prolazila i glavna cesta koja je povezivala Istanbul i Trst.















