Na samo pola sata od Zagreba nalazi se utvrda s koje pogled puca na čak tri grada! Do nje se stiže pješke za samo 15 minuta

Stari grad Samobor jedan je od svjedoka bogate povijesti Samobora. On datira iz 13. stoljeća, a i danas je dojmljiv prizor, iako u ruševinama

Foto: Getty Images

Samobor je grad ljupkosti, kremšnita i fašničkog veselja. No, on je još mnogo toga: Samobor je grad bogate povijesti. Svjedoke iste nalazimo na svakom koraku, no jedan od najupečatljivijih je definitivno Stari grad Samobor. Danas je to zdanje u ruševinama, tek sjena svoje nekadašnje moći, no usprkos tome predstavlja dojmljiv prizor i odličnu ideju za izlet. Njegove sive nijanse proviruju iz zelenila, a sada je vrijeme da i detaljnije zavirimo u njega. Idemo u Stari grad Samobor!

SMJESTIO SE NA BRDU TEPEC U SAMOBORU

Stari grad Samobor smjestio se na brdu Tepec. Nepravilnog je tlocrta, a sastoji se od tri dijela, od kojih je jezgra najstarija. Na jugoistoku jezgre nalazi se branič-kula, a uz nju polukružna kula s kapelom sv. Ane iz 16. stoljeća.

Sve ostale važne informacije o toj utvrdi s nama je podijelila Janja Dimnjaković, Samoborka, certificirana turistička vodičica za Zagreb i Zagrebačku te Ličko-senjsku županiju, ali i voditeljica Samobor Walking Tours, turističkih obilazaka Samobora. Za početak nas je vratila u njegove početke. „Stari samoborski grad nastao je u davna vremena, točnije za vrijeme češkog kralja Otokara II. Izgrađen je 1268. godine. Kroz godine i stoljeća mijenjao je vladare od Frankopana, Matije Korvina do grofova Celjskih i Auersperga…“, započinje priču Janja.

PRVO JE BIO UTVRDA, A ONDA JE POSTAO DVORAC

Isprva je bio utvrda, no kasnije je poprimio ulogu dvorca u kojem su njegovi vladari stanovali. Kažu da su vladari Starog grada stalno bili u sukobu sa Samoborcima koji su živjeli podno grada u Taborcu, pojašnjava Janja. Od svih vladara tog dvorca kroz povijest, a bilo ih je mnogo, Janja se posebno dotakla i obitelji Auersperger i Ane Auersperger koja je financijski pomogla sagraditi i samoborsku župnu crkvu svete Anastazije.

U DVORCU SE ALKEMIJOM BAVILA I CRNA KRALJICA

No, u dvorcu koji je prepušten zubu vremena od 18. stoljeća, živjela je i Crna kraljica, to jest Barbara Celjska. „Za nju kažu da se u dvorcu bavila i alkemijom. Kažu da je rudu iskopanu u Rudniku svete Barbare pretvarala u zlato. Je li to zaista bilo tako ili ne, nitko sa sigurnošću ne može utvrditi“, priča Janja.

NEVJEROJATNA PRIČA O ŽELVI TO JEST KORNJAČI

No, to ni približno nije jedina priča koja se veže uz njega. Jedna od njih je zabilježena u “Legendama i pričama samoborskog kraja” Milana Žegarca Peharnika. Ona govori da je Barbara Celjska stvorila golemu neman da bi proždirala djecu. Proždrljiva želva jela je svu samoborsku djecu dok nije ostalo živo još jedno, jedino dijete, i to njezino vlastito. Tada je došlo do neočekivanog razvoja događaja.

„Kad je gladna kornjača krenula prema njezinoj kćeri Elizabeti, ona je zamolila svoje dojučerašnje neprijatelje da se počnu moliti kod crkvice svetog Mihalja kako bi njezino dijete bilo pošteđeno. Samoborci su na to pristali, no zauzvrat su od nje tražili da ona napusti grad. U tom trenutku grom je udario u kornjaču i okamenio ju pa je tako nastala velika i specifična kamena stijena podno Starog grada koja privlači znatiželjne poglede prolaznika. Prema predaji nastaloj u 15. stoljeću, kornjača neće biti zauvijek u mirovanju. Ako se opet dogodi neko veliko zlo u Samoboru, ona će oživjeti“, prepričala je Janja.

KULISA ZA BOŽJI OKLOP S JACKIJEM CHANOM

Stari grad Samobor poslužio je i kao kulisa za snimanje filma “Božji oklop” u kojem glavnu ulogu igra slavni Jackie Chan. Na stranicama Samobora navode, primjerice ovo: „Na kraju je, 1902. godine, tad već napušteni i zapušteni Samobor-grad završio u vlasništvu trgovišta za 5293 krune kao turistička atrakcija koju poneki zaljubljenik u film pamti i kao lokaciju na kojoj je skoro skončao Jackie Chan snimajući Božji oklop“.

KAKO DOĆI DO STAROG GRADA?

Za kraj, kako posjetiti to zanimljivo zdanje? Do Starog grada Samobora može se doći od Vugrinščaka utabanom stazom, no ona, kaže Janja, nije najpogodnija za slabije pokretne i osobe bez kondicije. Uspon traje oko 15 minuta. „Osim samog posjeta jedinstvenom dvorcu kontinentalne Hrvatske koji vapi za obnovom, ono što još sam lokalitet čini posebnim svakako je i prekrasan pogled na Samobor, a za lijepog vremena on seže do Zagreba i Zaprešića“, naglašava Janja Dimnjaković.

Pročitajte još