Ova stijena podno slavne hrvatske planine izgleda kao gljiva! Ime dijeli s omiljenim proljetnim cvijetom i zaštićeni je spomenik prirode

Sve oko nje je naprosto neobično. Neuobičajeno je njezino ime, iako ga dijeli s popularnim vjesnikom proljeća. Nesvakidašnjeg je izgleda, a i lokacije te predstavlja dokaz da se priroda svako malo zna zaigrati na najinteresantniji način. Pronaći ćete je podno uspavanog diva, odnosno u okolici jedne od najpopularnijih i hrvatskih planina. Ako ste ikada išli na Klek, i to iz sela Bjelskog, sasvim sigurno ste je primijetili… Ona se zove Visibaba i doista je poseban “komad kamena”!

Stijena Visibaba stoji na livadi uz cestu, na potezu između Bjelskog i Jasenka, u blizini Ogulina, hrvatskog grada bajki. Nadasve je upitna njezina sličnost s visibabom. Naime, ona više nalikuje nekoj gljivi, a za oblik je kriv njezin vapnenački sastav. Njezini dijelovi različito reagiraju na djelovanje elemenata, vjetra i oborina pa je s vremenom poprimila specifičan oblik. Stijena Visibaba visoka je najmanje sedam metara.

Zanimljiva je i po tome što je potpuno izdvojena. Naime, u njezinoj okolici nema nijedne druge stijene pa njezina usamljenost doslovno bode u oči. Vodi se kao zaštićeni geomorfološki spomenik prirode, a takvim je proglašena još 1966. godine.

No, ako ste kod Visibabe, vjerojatno idete na Klek, kolijevku hrvatskog planinarstva. Najznačajniji su mu vrhovi Klek ili Veliki Klek, koji se uzdiže do visine od 1182 metra te Mali Klek ili Klečice. On je nešto niži, broji 1058 metara. Veliki Klek, u obrisima diva koji spava, bio bi njegova glava, a Mali stopala. Posebnu pažnju plijeni i 200 metara visoka okomita južna stijena najviše točke planine, vrha Kleka.

Iz centra Ogulina do početka najpopularnije planinarske staze do vrha Kleka, one iz sela Bjelsko, treba 10-ak minuta automobilom. Uspon traje najviše sat i pol, a planinarski dom ‘čeka’ na visini od 1000 metara. Uspon do doma nije zahtjevan. No, od doma pa do samog vrha te planine, koja se hvali s vršnim hrptom dugim četiri kilometra, postaje malo zahtjevnije. Ovaj pristup iz Bjelskog samo je jedna opcija, no sve ostale su dulje i zahtjevnije.

Općenito gledano, riječ je o pristupačnoj planini, no opreza nikad dosta. Uzimao je Klek i živote, o čemu svjedoči i spomenik poginulim planinarima u dvorištu frankopanskog kaštela u Ogulinu. U svakom slučaju, popularno je to planinarsko odredište i možete očekivati gužve.

Klek je i planina legendi. Najglasnija je ona o divu Kleku. Ona nas vodi u svijet slavenskih bogova. Bogovi su bili sebični, kaže priča, a divovima to nije sjelo, pogotovo Kleku koji se s njima zaratio. Najveći mu je neprijatelj bio Veleš, koji je mogao skameniti živa bića. Tako je skamenio i izmorenog Kleka kada je on pao, no ovaj je, prije nego što je zaspao, obećao da će se jednog dana probuditi. Probuditi ga navodno pokušavaju i vještice i vile: one se na vrhu Kleka okupljaju na gozbi tijekom oluja, a njihovo slavlje predvodi vrag.

U drugoj narodnoj priči Klek igra ulogu zavodnika. Pokušao je preoteti ženu boga Peruna. Ovaj ga je, ljut, počeo progoniti, a zatim ga je, kad je Klek izmučen pao na tlo, pogodio strijelom u nogu na što se Klek skamenio. Danas on sam, tako uspavan, zavodi planinare…