Najveća bačva na svijetu nalazi se na istoku Hrvatske! U nju se ulazi kroz vrata, ima volumen dvosobnog stana i uvijek je puna vina
Najveća bačva vina na svijetu, koja se i danas koristi, izrađena je od slavonskog hrasta i nalazi se u vinariji koju možete posjetiti tijekom cijele godine!

Istok Hrvatske krije nevjerojatne lokacije, od kojih mnoge turistima još prolaze ispod radara. Mjesto na kojem se susreću Slavonija, Baranja i Srijem puno je šarmantnih gradova, prirodnih fenomena, povijesnih dvoraca i plodnih vinograda. Upravo je vinova loza obilježila razvoj mnogih mjesta na istoku Hrvatske, gdje se smjestio i jedan svjetski fenomen. To je najveća bačva vina na svijetu koja se i danas koristi, a koju možete vidjeti u Erdutu, u istoimenoj vinariji!
IDEALNA DESTINACIJA ZA LJUBITELJE DOBROG I KVALITETNOG VINA
Erdut je malo slavonsko mjesto puno zanimljivosti. ‘Poluotok’ okružen Dunavom, vinogradi za koje kažu da ‘izranjaju’ iz rijeke, selo čije ime na mađarskom znači jabuka, moćna kula koja gleda na moćnu rijeku, atletska disciplina skoka u dalj, čovjek kojeg se ponekad uspoređuje s Teslom… Sve to vas čeka u gradiću koji ponosno čuva i najveću bačvu vina na svijetu.
Erdut, općina u kojoj se osim samog Erduta nalaze i Bijelo Brdo, Aljmaš i Dalj, sa sve je tri strane okružena Dunavom, mjestimice i do 800 metara širokom rijekom koja je, s rijekom Dravom s kojom se spaja nedaleko od spomenutog Aljmaša, oduvijek utjecala na život u tom kraju i krojila njegovu svakodnevicu.
Pa tako i na vinograde, jedno od najvećih bogatstva erdutskog kraja. Vinarija ima na pretek, a jedna se u tom mnoštvu doista ističe, što veličinom što tradicijom. Riječ je o Erdutskim vinogradima, jednoj o najvećih vinarija u Hrvatskoj, čiji počeci se vežu uz davnu 1730. godinu.
U NAJVEĆU BAČVU NA SVIJETU ULAZI SE KROZ VRATA
Erdutski vinogradi dom su i sasvim neobičnom rekordera, najveće bačve na svijetu koja je u upotrebi. Bačva je doista nevjerojatna. U nju se ulazi kroz vrata, a u njoj se čuva golemih 75 tisuća litara vina što bi bilo oko 100 tisuća butelja. Ako ju želite vidjeti i obići, potražite detalje o mogućnostima posjeta i danima otvorenih vrata na službenoj stranici vinarije.
Izrađena je od slavonskog hrasta, a ispod nje se nalazi i bazen jednake zapremine u slučaju da gorostas ‘popusti’. Ako posjetite vinariju, vrlo vjerojatno će vam reći da i ta bačva voli, kao i svaka druga, malo popiti. Ova popije čak 750 litara vina godišnje. I da, njezina kubikaža odgovara onaj prosječnog dvoipolsobnog stana!
Iako sama vinarija ima dugu povijest, najveća bačva na svijetu novijeg je datuma. Kako stoji na stranici vinarije, tijekom gradnje novog, modernog pogona u 80-im godinama prošlog stoljeća odlučeno je da se napravi prepoznatljivi simbol cijelog Erdutskog vinogorja: najveća vinska bačva na svijetu.
„Bačvu je od slavonskog hrasta 1989. godine izgradio DIK Đurđenovac. Bačva je izgrađena tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala. Bačva je ukupne zapremine 75.000 litara, što je čini najvećom vinskom bačvom na svijetu u upotrebi. Bačva je uvijek puna i u njoj se uvijek nalazi graševina,“ stoji na stranicama Erdutskih vinograda.
MISTERIJ ERDUTSKE KULE – NE ZNA SE TKO JE I ZAŠTO SAGRADIO KULU
Kad ste u Erdutu, svakako bacite pogled i na erdutsku kulu, koja se nalazi na visini od 70 metara iznad Dunava koja bi, prema onom što se pisalo prošle godine, trebala zasjati u novom, ‘revitaliziranom’ ruhu. Inače, kula datira iz 14. stoljeća, a kao ruševina se spominje još 1697. godine. Zapisi o tome tko ju je točno i zašto izgradio ne postoje, no smatra se da je riječ o vojnoj utvrdi i dijelu obrambenog sustava. Svojedobno je služila i kao grobnica obitelji Adamović-Čeh, koji su bili vlasnici erdutske vinarije.
RODNA KUĆA JEDNOG OD NAJVAŽNIJIH ZNANSTVENIKA 20. STOLJEĆA
Idući razlog za posjetu svakako je zdanje koje se nalazi u Dalju, administrativnom središtu općine, a riječ je o rodnoj kući znanstvenika Milutina Milankovića. Znanstveno kulturni centar Milutina Milankovića doista je pravo iznenađenje, nadasve ugodno. Riječ je o astronomu, geofizičaru, klimatologu, matematičaru, inženjeru, profesoru i književniku kojeg se, po značaju svog znanstvenog rada, ponekad uspoređuje i sa samim Nikolom Teslom. U njegovoj rodnoj kući, u kojoj je došao na svijet 1879. godine, posjetitelji se mogu poznati s njegovim radom i životom te brojnim zaslugama.
POSJET ‘DUNAVSKOM LABUDU’, CRKVI NEOBIČNA DIZAJNA U ALJMAŠU
Za kraj, spomenut ćemo i Aljmaš, selo nedaleko od ušća Drave i Dunava čije ime, kao što smo natuknuli u samom uvodu teksta na mađarskom znači jabuka, a u kojem se nalazi neobična crkva. Riječ je o crkvi Majke Božje od Utočišta koja je poznata po svom doista nesvakidašnjem i neobičnom izgledu. Radi njega dobila je i nadimak ‘dunavski labud’. Riječ je o jednom od najvažnijih marijanskih svetišta u Slavoniji.













