Stup srama usred Istre i danas stoji kao nijemi svjedok sramoćenja siromašnih: znate li zašto ga mještani zovu “Berlin”?

Jao onome tko završi na stupu srama – danas bi to bile društvene mreže i mediji, a nekoć se ljude razotkrivalo, sramotilo, ocrnjivalo, izvrgavalo ruglu i kažnjavalo na javnim mjestima, kako su i propisivali tadašnji strogi zakoni. U Zagrebu se zloglasni stup srama nalazio na Trgu sv. Marka, u Zadru na tadašnjem rimskom Forumu, gdje su do danas ostali sačuvani lanci kojima su kažnjenici bili okovani, a jedan ćete pronaći u malom mjestu Salež na području Buzeštine u Istri. Ovakav oblik kažnjavanja u Hrvatskoj je bio prisutan sve do kraja 18. stoljeća, kad ga je napokon zabranio prosvijećeni apsolutist Josip II., sin Marije Terezije, prve i jedine žene koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Stup srama u Saležu nalazi se između naselja Zrenj i grada Buzeta, nedaleko od mjesne crkve i groblja, a datira još iz davne 1769. godine. Isklesan od bijelog kamena, visok je dva metra i ima oblik ljudske figure, tj. muškog lika s kapom na glavi u obliku turskog fesa. Lijeva ruka počiva mu na prsima, na mjestu gdje je nekad bio lanac za privezivanje kažnjenika, dok se desna nalazi na spolovilu.

Pogledate li pažljivije, na prsima ćete uočiti i teško čitljiv latinski natpis iz kojeg se razabire godina postavljanja, 1769. Ovaj stup srama u narodu se zove i ”Berlin”, a ime je dobio po berlini, kočiji s četiri sjedišta koja je nekoć prometovala između Berlina i Pariza te prevozila prijestupnike koji su pritom bili izloženi javnim ismijavanjima. Na čitavom istarskom poluotoku bilo je više sličnih stupova, no sačuvan je samo ovaj iz Saleža.

Drevna predaja kaže da je spomenuti stup srama u pitoreskno mjesto nedaleko od Buzeta dovezen na okićenim kolima koja je vuklo šest volova, a povorku je pratilo 18 djevojaka u bijeloj odjeći. Kažnjenici su često oko vrata morali nositi i pločicu na kojoj je bio opisan prijestup koji su počinili, a nakon što bi bili privezani na stup, najčešće u vrijeme najvećih gužvi na ulicama, kako bi poniženje bilo što učinkovitije, prolaznici su ih gađali trulim voćem ili kamenjem.

Naravno, zloglasni stup srama uglavnom je bio rezerviran za siromašniji puk. Za razliku od njega, bogati su takvo kažnjavanje vješto izbjegavali plaćanjem visokih kazni. Osim ovog u Saležu, jedan stup srama nalazio se i na samom trgu u Buzetu. Navodno su baš na tom mjestu, točnije u zidu zvonika, nekoć bili ugrađeni kameni blokovi s kukama. Na njih su se pričvršćivali lanci kojima su okrivljenici potom bili vezani za stup srama.

Pri rušenju starog zvonika 1895. godine, spašen je jedan blok, fragment rimskog nadgrobnog spomenika koji prikazuje psa u skoku. Na njegovoj bočnoj strani ostala je sačuvana željezna kuka. Ovaj povijesno vrijedan komad danas je izložen u lapidariju Zavičajnog muzeja Buzeta, koji je smješten u manirističko-ranobaroknoj palači Bigatto.