'Tekući pilav'
Vodiči po svijetu
Grad ljubavi, svjetla i umjetnosti koji je zaveo svakog tko je njime kročio: ovu neponovljivu europsku prijestolnicu morate posjetiti barem jednom u životu
Grad ljubavi. Grad svjetla. Prijestolnica mode… Vjerojatno pogađate – ‘vodimo’ vas u Pariz, glavni grad Francuske i jednu od najpopularnijih i najposjećenijih prijestolnica svijeta. Nevjerojatno je to mjesto, dom najvećeg muzeja na svijetu – Louvrea, za koji bi vam, kada biste se ispred svakog djela izloženog u njemu zadržali svega 30-ak sekundi, trebalo 200 dana da ga razgledate… Onda zamislite koliko bi pak trebalo za istražiti cijeli Pariz, razgledati svaku njegovu atrakciju, upoznati svaku i najmanju posebitost… Vjerojatno cijeli život. No, obično smo ograničeni vremenom pa moramo birati. U ovom slučaju, mi smo birali za vas kako bismo vam pojednostavili posjet tom nevjerojatnom gradu. Evo što sve posjetiti i doživjeti u romantičnom Parizu!
Pogled u noćno neboOva godina je senzacionalna za gledanje polarne svjetlosti, tvrde stručnjaci! Imaju i savjete gdje, kada i kako ugledati taj svjetlosni fenomen
Nastavi čitatiULICE BEZ ZNAKA ‘STOP’ I RODNO MJESTO KOKTELA BLOODY MARY
No, prije nego se ‘bacimo’ na glavne atrakcije grada, vrijedi navesti nekoliko zanimljivih činjenica o Parizu. Primjerice, jeste li znali da se Pariz može pohvaliti s čak pet Kipova slobode i da je upravo u njemu prvi put spravljen slavni koktel Bloody Mary? Pariz ima i 450 parkova i vrtova, to je grad u kojem je rođen kabaret, grad u kojem na njegovih ukupno 6100 ulica nigdje nećete naići na znak ‘stop’. Najkraća od njih dugačka je svega 5,75 metara i nosi ime Rue des Degrés, dok najduža, Rue Vaugirard, broji čak 4,3 kilometara. Najuža ulica, Rue du Chat-qui-Pêche, što u prijevodu znači Ulica mačke ribarice, ni na jednom dijelu ne prelazi širinu od 1,8 metara.
VRTULJAK S IZUMRLIM ŽIVOTINJAMA, ORIGINALNI METAR I KIP SMRTI
Pariz je isto tako i grad u kojem ćete se, u Jardin des Plantes, moći provozati na vrtuljku sa životinjama koje su izumrle ili će to ubrzo postati. Vrtuljak, zvan Dodo Manège, instaliran je 1992. godine, a neke od životinja koje se vrte uz glazbenu pozadinu su aepyornis, odnosno ogromna ‘slonovska ptica’, dodo, berberski lav ili pak sivatherium, vrsta izumrle rane žirafe.
BISER TRIGLAVAJedan od najljepših slapova u Sloveniji oduševljava svakog tko ga posjeti! Možete mu “prići s leđa” i iz blizine uživati u nezaboravnom pogledu
Nastavi čitatiU Parizu ćete moći pogledati i skulpturu smrti koja datira iz 1910. godine i to u dvorištu Fakulteta medicine ili pak potražiti jedan od originalnih primjera metra, to jest mramornu policu duljine jedan metar koja je instalirana na Rue Vaugirard nakon što je Académie des Sciences 26. ožujka 1791. godine po prvi put definirala metar kao mjernu jedinicu. Na tom su metru ljudi mogli provjeriti svoj ‘osobni’ metar koji su koristili kako bi se međusobno uskladili. Da, Pariz definitivno ima mnogo lica, a ova u nastavku samo su neka od njih…
NIŠTA BEZ APSOLUTNOG KLASIKA, EIFFELOVA TORNJA
U Parizu je, pogotovo ako ga posjećujete prvi put, najbolje krenuti od klasika: Eiffelova tornja. Napravljen od željeza i visok 300 metara, odnosno kao neboder od otprilike 75 katova, Eiffelov toranj je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada, ali i Francuske općenito. Nije uvijek bilo tako. Smatralo ga se ruglom i čak nazivalo ‘željeznom šparogom’, no ubrzo se ušuljao u srca ne samo Parižana, nego i svjetske javnosti.
Dovršen je 1889. godine, povodom Exposition Universellea, a djelo je inženjera Gustava Eiffela po kojem je i dobio ime. Bio je najveća atrakcija izložbe te je služio kao ulaz u izložbeni prostor. Riječ je o fascinantnoj strukturi. Sama metalna konstrukcija teška je 7300 tona, dok mu je ukupna masa 10.100 tona. U njegovoj su izgradnji korišteni milijuni zakovica, a mora ga se farbati svakih sedam godina. Pri najjačem vjetru vrh tornja oscilira 12 centimetara, a isto tako varira – za osam centimetara – i njegova visina, ovisno o vremenskim prilikama.
Do samog vrha vodi ukupno 1665 stepenica, no od druge ćete etaže trebati na lift. Pri samom vrhu stančić si je izgradio i sam Eiffel. Navodno su ga neprestano kumili da iznajmi stan, barem na jednu noć, no on je odbijao. Eventualno bi tamo pozvao kojeg uvaženog gosta.
RIJEKA SEINE KAO ‘KRVOTOK’ GRADA I NJEZINI MOSTOVI
Ova rijeka, poznata po nekim od najromantičnijih šetnica na svijetu, ‘krvotok’ je Pariza čije su obale uvrštene na popis svjetske baštine i doslovno obiluju svjetski poznatim atrakcijama. Inače, Pariz se može pohvaliti s čak 37 mostova. Kao jedan od najljepših, a često ga smatraju i najdivnijim na svijetu, slovi Pont Alexandre III.
Ističu se, osim njega, i Pont De Bir-Hakeim ako vas interesira odličan pogled na Eiffelov toranj, zatim Pont Neuf (u prijevodu Novi most) koji je ubiti najstariji (preživjeli) most u Parizu te Pont Des Arts poznat kao ‘most ljubavi’ na kojem su parovi, sve dok to nije postalo zabranjeno, ostavljali lokote sa svojim inicijalima kao zalog ljubavi.
LOUVRE – NAJPOSJEĆENIJI MUZEJ NA SVIJETU
Osim Eiffelova tornja, zdanje koje se neraskidivo odmah na prvu povezuje s Parizom jest i svjetski poznati muzej Louvre. Riječ je o najposjećenijem muzeju na svijetu, koji je samo lani posjetilo više od 7,8 milijuna ljudi. Inače, muzej se nalazi u nekadašnjoj kraljevskoj palači, njegovim je hodnicima nekada kročio i Luj XIV (prije nego je preselio u Versailles), a danas je dom jedne od najpoznatijih slika na svijetu, Mona Lise koja uživo posjetitelje redovito šokira svojim skromnim dimenzijama.
Uglavnom, unutar zidina poznatog muzeja imat ćete posla – tamo se nalazi 35 tisuća umjetničkih djela i artefakata koji datiraju od prapovijesti do 21. stoljeća. Odmah do Louvrea nalazi se kompleks Palais-Royal koji je, kako kažu, ‘Pariz u malom’ – trgovine, kafići, umjetnost, arhitektura i vrtovi. Tamo se nalazi i slavna umjetnička instalacija Colonnes de Buren.
SUVREMENA UMJETNOST, IMPRESIONIZAM I SVIJET MODE
Kako se ipak radi o Parizu, nakon Louvrea svakako bismo se još malo trebati zadržati na muzejima. Pogotovo kad ih ima najmanje 140. Za početak tu je Centre Pompidou. Otvoren je 1977. godine i njegov je dizajn – dominiraju cijevi i staklo – bio kontroverzan, no sada je žiža pariškog ‘svijeta suvremene umjetnosti’. U njemu se nalazi ogromna umjetnička kolekcija od 100 tisuća djela koja sežu u 1905. godinu. Uglavnom ima svega – od Picassa do modernih video instalacija.
Isto tako, valja spomenuti i Muzej d’Orsay, drugi najposjećeniji pariški muzej, izgrađen na mjestu starog željezničkog kolodvora s kraja 19. stoljeća, a koji je svjetski poznat po najvećoj zbirci remek dijela impresionizma i postimpresionizma. Za one koji traže ‘izlet u povijest mode’, tu je pak primjerice Musée Yves Saint Laurent Paris, koji se nalazi u vili koja je od 1974. do 2002. godine služila kao sjedište poznatog dizajnera. Muzej je otvoren 2017. godine, isto kada i njegova marokanska inačica, Musée Yves Saint Laurent Marrakech, a u njemu je naglasak na Saint Laurentov kreativni proces.
SLAVOLUK POBJEDE ‘NADGLEDA’ SPAJANJE 12 AVENIJA
Gradnju slavnog The Arc de Triomphea, odnosno Slavoluka pobjede naručio je Napoleon 1806. godine kako bi proslavio svoju pobjedu u bitki kod Austerlitza, no Slavoluk pobjede u biti služi kao spomenik općenito svim borcima koji su poginuli za Francusku. Nalazi se u centru Place Charles de Gaulle, gdje se spaja 12 najužurbanijih pariških avenija, a do vrha osim lifta, vodi i 284 stepenica. Sa Slavoluka, koji je visok 49,5 te širok 45 metara te je kao takav drugi najveći slavoluk na svijetu, pruža se savršen pogled na Champs-Élysées (Elizejske poljane), jednu od najslavnijih avenija na svijetu. Njegova gradnja trajala je 30 godina.
MONTMARTRE ZA BOEMSKI ŠTIH I ZID ISPISAN IZJAVAMA LJUBAVI
Pariška četvrt Montmartre definitivno se nalazi na itineraru svakog posjetitelja Pariza. Jedna od glavnih atrakcija te četvrti jest predivna bazilika Sacré-Coeur (bazilika sv. Srca) koja je smještena na najvišem pariškom brdu te je drugo najviše zdanje u gradu (viši je samo Eiffelov toranj).
Jedna od posebitosti živopisnog Montmartrea svakako je i tamošnji Le Mur des Je T’Aime, odnosno Zid ljubavi na kojem je “Volim te” ispisano na više od 350 jezika. Isto tako, upravo je u toj četvrti začeta i tradicija kabareta. Vjeruje se da je sve počelo u Le Chat Noir 1881. godine, dok je slavni Moulin Rouge startao 1889. godine.
Niz uzbuđenja nudi i Latinska četvrt (Quartier Latin), danas studentska meka i dinamični dio grada koji vrvi kafićima i restoranima, a koju su nekada pohodili Ernest Hemingway, Jean-Paul Sartre, Simone de Beauvoir i druge poznate ličnosti.
PARIZ SE MOŽE POHVALITI NEKIM OD NAJLJEPŠIH PARKOVA NA SVIJETU
Pariz je definitivno grad parkova, već smo spomenuli da ih ima čak 450, no dva se posebno ističu. Jedan od njih je Jardin du Luxembourg, površine 23 hektara, a drugi Jardin des Tuileries koji se nalazi između Louvrea i Place de la Concorde, najvećeg pariškog trga. Njegova priča započela je kao ‘igralište za aristokraciju’, a s vremenom je, u 17. stoljeću, otvoren i za javnost. Upućeni tvrde da bi se pak za ‘opušteniju’, manje formalnu strukturu parka trebali uputiti primjerice u Parc des Buttes-Chaumont, s čijih se stijena pružaju odlični pogledi na grad, primjerice na Sacre Coeur.
GRAD MODE KOJI JE RAJ ZA ŠOPINGHOLIČARE
Pariz je, kao prijestolnica mode, isto tako i odličan grad za šoping. Ako ste ljubitelj, postoji adrese koju ne biste smjeli propustiti, ako ništa drugo razgledavanja radi. To je, primjerice, La Samaritaine, jedna od pariških najstarijih robnih kuća čija je renovacija koštala 894 milijuna dolara. Nanovo je otvorena 2021. godine i poslastica je i za ljubitelje arhitekture. Primjerice, tamošnje veliko stubište od hrasta ukrašeno je sa 16 tisuća zlatnih listova.
Na popisu se mora naći i Le Bon Marché, najstarija robna kuća u Parizu koja datira iz 1850-ih godina, zatim Galeries Lafayette Haussmann, jedna od prvih luksuznih robnih kuća u glavnom francuskom gradu, ali i The Forum des Halles, na prostoru kojeg se tržnica nalazila još 1100. godine, a gdje će vam za oko definitivno zapeti krov popularno nazvan La Canopée.
NOTRE DAME DE PARIS I KILOMETARSKA NULTA TOČKA
Katedrala Notre Dame je neprikosnoveni simbol Pariza, a za njom je, kada ju je 2019. godine zahvatio požar, doslovno plakao cijeli svijet. Riječ je o jednom od prvih zdanja ikada izgrađenih u gotičkom stilu, dugačkom 130, širokom 48 te visokom 36 metara. Izgrađena je na ruševinama dviju ranijih crkava. Ima dva prepoznatljiva tornja, no oni – iako se tako ne čini na prvi pogled – nisu isti. Naime, sjeverni je toranj malo veći.
Kod katedrale se isto tako nalazi, na podu, i metalna plaketa uz koju piše ‘Point zero des routes de Paris’, a koja označava nultu kilometarsku točku od koje se mjerila udaljenost ostalih gradova od Pariza, a koja je tamo – u centar Francuske – instalirana 1924. godine. Inače, Notre Dame je, po broju posjetitelja, popularnija čak i od Eiffelova tornja.
PÈRE LACHAISE GROBLJE POHODI 3,5 MILIJUNA POSJETITELJA GODIŠNJE
Definitivno jedno od najpoznatijih groblja na svijetu te najveće groblje u Parizu koje se proteže na površini od 44 hektara, groblje Père Lachaise danas je svojevrsna turistička atrakcija. Naime, tu je posljednje počivalište nekih od velikana kao što su Oscar Wilde, Edith Piaf, Jim Morrison, Frédéric Chopin i Marcel Proust. Groblje godišnje posjeti oko 3,5 milijuna ljudi.
SHAKESPEARE AND COMPANY, KNJIŽARA U KOJOJ JE PRENOĆILO 40 TISUĆA LJUDI
Smještena nasuprot Notre Damea, preko rijeke Seine, Shakespeare and Company je, ‘priča se’ po internetu, dijelom knjižara, a dijelom dio povijesti. Među njezinim su se policama ‘smucali’ neki od velikana književnosti 20. stoljeća kao što su Ezra Pound, Gertrude Stein, Ernest Hemingway i F. Scott Fitzgerald. Tu je knjižaru inače 1951. godine otvorio Amerikanac George Whitman. Htio ju je pretvoriti u literarno središte Pariza u kojem će sve književnike koji budu trebali smještaj učiniti svojim osobnim gostima.
Knjižara u kojoj se doslovno spavalo, a to se može učiniti i danas, isprva se zvala La Mistral. Preimenovana je povodom 400. obljetnice rođenja Shakespearea, što u čast tog književnika, što po legendarnoj knjižari istog imena koju je posjedovala Sylvia Beach na Rue de l’Odeoni, a koja se zatvorila tijekom Drugog svjetskog rata. U knjižari je dosad prenoćilo 30 tisuća ljudi.
VEČERA U POTPUNOM MRAKU ILI PAK S NOGAMA U PIJESKU
Što se tiče gastronomije, o Parizu bi se moglo pisati danima. Stoga ćemo se dotaknuti samo Marché des Enfants Rouges, kao najstarije tržnice hrane u Parizu koja se otvorila davne 1615. godine, a na kojoj možete kupiti apsolutno sve što vam srce poželi.
Što se tiče restorana, izbor je nevjerojatan, a mi ćemo istaknuti nekoliko doista neobičnih. Primjerice, u “Dans le Noir?” jede se u potpunoj tami. Suosnivač restorana je Paul Guinot zaklada za slijepe osobe.
Tu je, isto tako, “Bus Toqué” gdje pet sljedova francuske večere možete pojesti dok se vozite Parizom u autobusu i razgledavate grad. U restoranu “Sur Un Arbre Perché” prije ručka ili večere možete zatražiti shiatsu masažu, a zatim jesti sjedeći u ljuljačkama. Isto tako, možete večerati u “Le Wagon Bleueu”, restoranu u obnovljenom vagonu vlaka Orient Express ili pak odmoriti noge u pijesku u restoranu “Coco de Mer”. Da, dobro ste pročitali, na podu restorana nalazi se pijesak.
PARIŠKE KATAKOMBE, NEVJEROJATNI PODZEMNI GRAD MRTVIH
Pariz ispod svojih užurbanih i šarmantnih ulica skriva nevjerojatne stvari. Naime, pretpostavlja se da u pariškom podzemlju ima oko 320 kilometara tunela, no javnosti je dostupan samo mali dio tog podzemnog svijeta. Riječ je o Denfert-Rochereau Ossuaryu, odnosno tzv. Pariškim katakombama u kojima se nalaze kosti između šest i sedam milijuna nekad preminulih Parižana.
Katakombe su nastale krajem 18. stoljeća kada su groblja postala zakrčena, što je vodilo do nepropisnih pogreba i širenja bolesti pa su policija i svećenici diskretno, u razdoblju od 1787. do 1814. godine, micali posmrtne ostatke u tada renovirane dijelove tunela nekadašnjih kamenoloma koji su se nalazili na tom području.
