Sve kuće u ovom balkanskom selu povezane su tajnim tunelom! Stanovnici na kavu kod susjeda stižu bez izlaska na ulicu

Zamislite sljedeću situaciju. Nakon ručka susjed vas pozove na kavu, a vi umjesto da izađete na ulicu i prošetate nekoliko koraka do njegove kuće, siđete u podrum. Otvorite prolaz u kamenom zidu, provučete se ispod svoda i već ste kod njega u dnevnom boravku. Zvuči neobično, zar ne, ali u crnogorskom selu Godinje takvo kretanje nekada nije bilo ništa neobično. Naime, u njegovoj staroj jezgri kamene su kuće naslonjene jedna na drugu, a njihove konobe, podrumi i donje prostorije povezani su neobičnim prolazima.

Stanovnici su tako mogli prelaziti iz jedne kuće u drugu bez izlaska na ulicu, a prema lokalnoj predaji, kroz povezani sustav moglo se stići gotovo s jednog kraja naselja na drugi. Naravno, ti prolazi nisu izgrađeni kako bi susjedi brže stigli na kavu. Vjeruje se da su imali mnogo ozbiljniju ulogu i da su stanovnicima omogućavali neprimjetno kretanje tijekom osmanskih napada.

Prolazi su većinom vodili kroz donje dijelove kuća, smještene ispod prostorija u kojima se živjelo. Povezivali su konobe, podrume i zasvođene prostore namijenjene čuvanju vina, hrane i alata te smještaju domaćih životinja.

Kako su kuće bile naslonjene jedna na drugu, prolaz iz jedne konobe mogao je voditi prema susjednoj kući, a zatim dalje kroz ostatak kamenog sklopa. Lokalni izvori navode da se takvim tunelima moglo stići od prve do posljednje kuće u starom naselju. Stručna publikacija o ruralnoj baštini Godinja cijelo poglavlje posvećuje tim prolazima i vezama, nazivajući ih tajnim komunikacijskim linijama.

Prema predaji, takav je raspored olakšavao svakodnevno kretanje, ali je imao i važnu obrambenu ulogu. Prolazi su stanovnicima omogućavali siguran prelazak iz jedne kuće u drugu, podalje od pogleda neprijatelja.

Godinje se stoljećima nalazilo na nemirnom području na kojem su napadi i sukobi bili dio života. Stanovnici su zato svoje kuće prilagođavali terenu, raspoloživom prostoru i potrebi za zaštitom.

Dokaz obrambenog karaktera sela nisu samo skriveni prolazi. Pojedini kameni zidovi debeli su gotovo jedan metar, a na njima se još mogu vidjeti uski otvori koji su služili kao puškarnice. Kuće su zbijene u kompaktnu cjelinu koju i Turistička organizacija Bara uspoređuje sa srednjovjekovnim utvrđenim naseljem.

Ako bi jedna kuća bila ugrožena, stanovnici su se mogli povući prema susjednoj. Kretanje kroz unutrašnjost sklopa bilo je sigurnije od izlaska na uličice, a zbijene kuće stvarale su dodatnu zaštitu. Lokalna predaja sustav povezuje s potrebom stanovnika da izbjegnu osmanske vojnike, iako nije poznato kada su svi prolazi nastali niti jesu li od početka bili zamišljeni isključivo kao obrambena mreža. Vrlo je moguće da su istodobno imali više namjena. Olakšavali su svakodnevni život, povezivali članove velikih obitelji, omogućavali pristup konobama i životinjama te pružali zaklon u vrijeme opasnosti.

Godinje se nalazi u Crmnici, povijesnoj i vinorodnoj regiji između Skadarskog jezera i jadranske obale. Prvi poznati pisani spomen sela potječe iz 1242. godine, kada je kralj Vladislav Godinje darovao samostanu Vranjina. U povijesnim se dokumentima ponovno pojavljuje krajem 13. stoljeća, a u selu su sačuvani i tragovi povezani s dinastijom Balšić, koja je u srednjem vijeku vladala Zetom. Ostaci njihove nekadašnje rezidencije još su jedan pokazatelj važnosti koju je ovo malo mjesto nekada imalo.

Prema lokalnoj legendi, ime Godinje povezano je s knezom Jovanom Vladimirom. Navodno je tijekom prolaska kroz selo zastao kako bi se odmorio i, zadovoljan vodom, vinom i ljepotom kraja, rekao da mu mjesto godi. Druga predaja kaže da je život u selu bio toliko ugodan da je upravo po tome dobilo ime.