Trsatska gradina

DOM KULA I ZMAJEVA

Ponosna čuvarica hrvatskog lučkog grada dvaput je spašena od propadanja, a danas je prekrasan vidikovac i pozornica za kulturna događanja

Smještena na 138 metara visokom brijegu, ovo zdanje, strateški vidikovac, već stoljećima dominira Rijekom i usjekom Rječine… Zaštićeno je to kulturno dobro koje ima veliko značenje za povijest konzervatorstva u Hrvatskoj. Naime, upravo je u njoj izveden prvi konzervatorski zahvat u srednjovjekovnoj spomeničkoj baštini kod nas. Danas Trsatska gradina predstavlja i voljeno mjesto za okupljanje radi niza događanja koja se održavaju unutar njezinih zidina te je kao takva jedna od najposjećenijih kulturno-turističkih znamenitosti u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.

GRADINA NIKNULA NA STRATEŠKI VAŽNOM MJESTU

Trsatska gradina – ili Kaštel Trsat kako je još nazivaju – niknula je na mjestu gdje se nekada, u prapovijesti, nalazila liburnijska osmatračnica i pazila na put iz unutrašnjosti prema obali. Kao strateški vrijednu prepoznali su je i Rimljani, kada su radili na tzv. Liburnijskom limesu, obrambenom sustavu koji je počinjao upravo u Tarsatiki, gradu-utvrdi koji je stajao na području današnjeg riječkog Starog grada.

OKRUŽEN DIVNOM PRIRODOMOvaj slikoviti hrvatski gradić leži na čak tri jezera: jedno je od najstarijih turističkih mjesta u zemlji, a obožavaju ga ljubitelji prirode i aktivnosti
Nastavi čitati

PRVI PUTA SE SPOMINJE U VINODOLSKOM ZAKONIKU

Kaštel se prvi puta spominje 1288. godine, i to u Vinodolskom zakoniku, najstarijem tekstu hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava, a smatra ju se jednom od najstarijih fortifikacija u Hrvatskom primorju koja ima očuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradnje. Kroz povijest je promijenila niz vlasnika. Sve do pred kraj 15. stoljeća vlasnici su joj bili krčki knezovi Frankopani, no onda ju je knez Stjepan Frankopan oporučno ostavio svom rođaku, ugarsko – hrvatskom kralju Matiji Korvinu. Kasnije prelazi u ruke Habsburgovaca.

HABSBURGOVCI GRAD NASLJEĐUJU KAO KUĆNO NASLJEDNO DOBRO

„Budući da je car Maksimilijan, ne poštujući Požunski ugovor prisvojio Trsat silom, Frankopani se nisu nikada odrekli svojih zakonskih prava na njega. Na osvitu 16. stoljeća Habsburzi od grofova Walsee nasljeđuju grad Rijeku kao kućno nasljedno dobro te je pogotovo od tada, kaštel Trsat ovisio o caru i njegovim namjesnicima ili zakupcima, uglavnom riječkim carskim kapetanima, koji su istovremeno bili i kapetani Trsata. Funkcija carskih kapetana na Trsatu ukida se kada je carica Marija Terezija godine 1778. izuzela Trsat iz habsburških kućnih dobara i predala ga novoosnovanom municipiju grada – kotara Bakar“, prenosi se na stranicama grada Rijeke.

Čuvar vremenaPogled u svijet čuvara zagrebačkih satova: "Ako se neki pokvari, moramo odmah reagirati, bez obzira na kišu, vjetar, snijeg... A neki su teški i po 400 kilograma!"
Nastavi čitati

SUDBINA MU SE MIJENJA KAD GA KUPUJE AUSTRIJSKI GROF LAVAL NUGENT

No, kaštel s vremenom, kako je prošla opasnost što od Turaka što od Venecije, gubi na strateškoj važnosti, a njegovo održavanje postaje opterećenje. Jaka oštećenja koja je zadobio 1750. godine bila su kap koja je prelila čašu i gradina je prepuštena propadanju. No, onda se pojavljuje jedan čovjek koji joj je ponovno udahnuo život. Naime, austrijski feldmaršal grof Laval Nugent od Westmetha 1826. godine otkupljuje od bakarskog municipija ruševine trsatskog Kaštela s namjerom da u njemu izgradi arheološki muzej.

IZGRADIO SI JE MAUZOLEJ U OBLIKU RIMSKOG HRAMA

Projekt obnove je Nugent, po kojemu danas nosi ime niz lokaliteta vezanih uz gradinu, povjerio Giacomu Paronuzziu, venecijanskom kiparu, koji je ukrasio ulaznu kulu, tzv. Rimsku kulu, a u sredini gradine osmislio mauzolej obitelji Nugent u obliku rimskog hrama, na kojem stoji veliki natpis ‘Mir junaka’. U nišama sa strane muzeja pohranjeni su naknadno i ostaci predaka obitelji Nugent.

RIMSKA KULA DOBILA IME PO RIMLJANIMA, NO U GRADINI NEMA NJIHOVIH OSTATAKA

Jedno do najprepoznatljivijih i najupečatljivijih zdanja gradine svakako je spomenuta Rimska kula. Riječ je o najvećoj u gradini, okrugloj, a vjeruje se da su je izgradili Rimljani. Iz tog vjerovanja, iako na prostoru gradine nisu pronađeni nikakvi ostaci iz rimskog doba, ona vuče i svoje ime.

DVA BAZILISKA KAO JOŠ JEDNA OD ATRAKCIJA GRADINE

Jedna do atrakcija gradine su i tamošnja dva baziliska kralja reptila, mitska čudovišta koja ubijanju pogledom, a okamenjuju ako ih vidite u zrcalu. Naime, unutar gradine nalaze se čak dva brončana, a tepa im se ‘trsatski zmajevi’. “Originalne skulpture je 1862. godine izradio austrijski kipar Antun Dominik Fernkorn. Isti ovaj kipar je izradio i spomenik banu Jelačiću koji stoji na glavnom zagrebačkom trgu. Skulpture je radio u Carsko-kraljevskoj ljevaonici u Beču. Fragmenti originalnih baziliska su pronađeni prilikom obnove kaštela 60-ih godina prošlog stoljeća. Od 2013. godine rekonstruirani bazilisci ponovo stoje na starom mjestu”, prenosi Svjetski putnik.

GRADINA IZNIMNO BITNA ZA POVIJEST KONZERVATORSTVA U HRVATSKOJ

Na blogu Darko Antolković pojašnjava se pak važnost gradine za povijest konzervatorstva u Hrvatskoj. “Kaštel je između dva svjetska rata katastrofalno propadao. Devedesetogodišnja vlasnica, slijepa grofica Ana Nugent, nije mogla održavati spomenik pa je 1937. godine Gjuro Szabo, naš ugledni konzervator, tražio da se primjeni zakon i da se izvedu nužni popravci, do čega nije došlo, a stanje se pogoršalo razaranjima u Drugom svjetskom ratu. Međutim, u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, Trsatska gradina postaje riječkom tvrđavom kulture i duha. Trsatska gradina ima veliko značenje za povijest konzervatorstva u Hrvatskoj, budući da je na njoj izveden prvi konzervatorski zahvat u srednjovjekovnoj spomeničkoj baštini”, piše u tekstu na toj stranici.

MJESTO BROJNIH DOGAĐANJA – KONCERTI, PREDSTAVE, MANIFESTACIJE....

Trsatska gradina može se posjetiti svaki dan, a radi od devet do ponoći. Radno vrijeme info punkta je od devet do 21 sat. Gradina je popularno mjesto – na njoj se održavaju koncerti i predstave na otvorenom, a i ove je zime bila jedno od mjesta održavanja adventskog programa u Rijeci.

Aktualno

Pročitajte još