Ponosna čuvarica granice na Savi bila je nekad najveća tvrđava u Europi, a danas je puna života, sadržaja i simbol prekrasnog slavonskog grada

Čuvarica granice na Savi. Taj nadimak ponekad nosi tvrđava Brod u Slavonskom Brodu, najvažnija povijesna građevina u Brodsko-posavskoj županiji, unutar koje se nalazi najveći trg u Hrvatskoj. Udaljena pet minuta od današnjeg centra, danas je jedan od najljepših ukrasa tog grada na Savi koji je – ironično – stoljećima krojio njegovu sudbinu i svakodnevicu, predstavljajući sigurnost, ali i određenu vrstu žrtve… Ovo su neke od najzanimljivijih podataka vezanih uz impoznatnu tvrđavu Brod.

Tvrđava Brod u Slavonskom brodu, inače spomenik nulte kategorije, istinski je rekorder. Naime, tvrđava Brod bila je najveća tvrđava ikad izgrađena na području Hrvatske, a svojedobno i jedna od najvećih u Europi. Njezine su dimenzije bile – i jesu – impozantne. Naime, prostire se na površini od oko dva kilometra četvorna, a u njoj je moglo istodobno boraviti, odnosno stanovati do 4000 vojnika. Opsadu je, bez ikakvih problema, i to zahvaljujući dostatnim zalihama vode i hrane, mogla izdržati minimalno 30 dana. Branilo ju je i 150 topova.

No, kada se malo pogleda mjesto na kojem je niknula, ni ne čudi što je bila tako ‘naoružana’ i spremna. Naime, nastala je u vrlo osjetljivo doba na osjetljivoj, strateški vrlo važnoj lokaciji – poveznici trgovačkih puteva i mjestu gdje se kontrolirala granica prema Osmanskom carstvu. No, njezina otpornost na napade nikada nije testirana – nikada se nije našla pod napadom, a neki su njezini dijelovi bili u vojnoj funkciji sve do 1994. godine, iako je svoju prvotnu obrambenu funkciju izgubila još u 19. stoljeću.

Tvrđava Brod građena je inače od 1715. do 1784. godine, a gradnju je naredio Eugen Savojski. Prema njegovoj ideji trebala je biti dio obrambenog sustava tvrđava na sjeveroistoku Hrvatske, s utvrđenim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom, navodi se na stranicama Slavonskog broda.

No, njezina gradnja iziskivala je značajne žrtve. Naime, tvrđava Brod je građena od kamenja, opeke, drveta i zemlje, a podizali su je, u sklopu tzv. tvrđavske rabote, odnosno besplatnog rada muškarci koji su živjeli u široj okolici tvrđe. Na tvrđavi bi radilo dnevno njih oko 650, a morali su za potrebe radova i prijevoza materijala ustupati i svoje konjske zaprege, njih desetke na dan. Stradale su, radi dobivanja građe, i šume u bližoj i široj okolici.

Po pravilima koje je određivala velebna tvrđa, razvijao se i stari grad Brod, inače mnogo manji od same tvrđave i uvijek u njezinoj sjeni. Ulice grada smjele su se protezati, primjerice, samo okomito na tvrđavu. Kuće su smjele biti samo prizemnice i nije bilo dozvoljeno graditi ništa više od toga, a sve su morale biti građene od drveta jer su bile u topovskom dometu. Isto tako, u slučaju turskog napada, taj je drveni grad trebao biti porušen. Razvoj suvremenog Broda kreće tek gubitkom obrambene funkcije tvrđe.

Sama tvrđava Brod je, u svojoj srčiki, imala kvadratni oblik i sadržavala je tri vojarne. No, njezin joj je vanjski, obrambeni pojas s jarcima davao zvjezdasti oblik. Južna strana tvrđave bila je pak i dodatno ojačana utvrđenjem po imenu hornwerk, koje to ime nosi jer u tlocrtu nalikuje na rogove (horn u prijevodu s njemačkog znači rog). U njezinu središtu nalazila se kapela sv. Ane, jedna od rijetkih oktogonalnih crkvi na svijetu, a koja je služila za vojne vjerske obrede. Središnji trg tvrđava Brod smatra se pak najvećim trgom u Hrvatskoj.

Iako je bila prepuštena zubu vremena, neki njezini dijelovi su obnovljeni i tvrđava Brod je danas mjesto koje živi. Primjerice, u sklopu nje se nalazi gradska uprava, glazbena škola, klasična gimnazija, jedinstveni muzej tambure, tradicijski obrti te galerija Ružić. Isto tako, unutar tvrđe nalazi se i edukacijsko-multimedijalni centar, a u sklopu njega i zvjezdarnica. Radno vrijeme iste može se provjeriti na stranicama tvrđave Brod.