U Hrvatskoj postoji vulkan i možete ga posjetiti! Nekad su ondje radili zatvorenici, a danas privlači sve više izletnika
Ovaj ugasli vulkan danas je zaštićeno područje i jedino nalazište lepoglavskog ahata, a njegovo impresivno grotlo staro je više od 20 milijuna godina

Vijesti o erupcijama vulkana Etna na Siciliji redovito obilaze svijet, a stanovnici tog čarobnog talijanskog otoka naučili su živjeti s njegovim povremenim buđenjima. Slična je priča i na Islandu, zemlji u kojoj se u posljednje vrijeme bilježi sve izraženija vulkanska aktivnost. No, gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska? Postoje li vulkani i kod nas? Aktivnih, srećom, nema, ali jedan je u davnoj prošlosti ipak postojao, a njegovi se tragovi mogu vidjeti i danas.
NA MJESTU NEKADAŠNJEG VULKANA GAVEZNICA DANAS MOŽETE VIDJETI GOLEMU RUPU
Nađete li se u blizini Lepoglave, svakako posjetite Gaveznicu, jedini sačuvani vulkan u kontinentalnoj Hrvatskoj, smješten na mjestu nekadašnjeg brežuljka Kameni vrh, visokog 373 metra. Danas ćete ondje zateći impresivno grotlo, veliku udubinu koja svjedoči o davnoj prošlosti kada je upravo na tom mjestu, prije otprilike 22 milijuna godina, nastao vulkan.
Gaveznica je danas zaštićeno područje i jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Hrvatskoj, poznatog lepoglavskog ahata. Osim svoje geološke vrijednosti, ova lokacija krije i bogatu arheološku priču, jer su na vrhu nekadašnjeg brda otkriveni ostaci pretpovijesnog naselja iz kasnog brončanog doba.
IZ UGASLOG VULKANA ZATVORENICI SU DESETLJEĆIMA VADILI RUDU
“Tijekom geološke prošlosti na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je nekoliko vulkanskih faza. Stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirane, tektonski transportirane ili prekrivene mlađim sedimentima. Izuzetak je fosilni vulkan Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća (1923. – 1967.) vadili vulkansku stijenu, tzv. hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana”; navodi se na stranici Priroda Varaždinske županije.
Otkrićem poludragog kamenja taj je bivši kamenolom dobio posebnu pozornost. Ono je nastalo u završnim fazama vulkanske aktivnosti, kad je došlo je do „hidrotermalnih učinaka na stijenu vulkana“, pojašnjavaju na toj stranici.
KAKO DOĆI DO GAVEZNICE?
I mi smo se na početku malo pogubili. U Google Maps upisali smo samo “Gaveznica”, prerano skrenuli s glavne ceste i završili na uskim puteljcima u brdu, iznad samog lokaliteta, pa smo ga u jednom trenutku promatrali gotovo iz ptičje perspektive. Zato savjetujemo da se držite glavne ceste i u navigaciju upišete “Gaveznica Kameni vrh, jedini vulkan u Hrvatskoj”. Ubrzo ćete primijetiti i putokaz koji će vas odvesti na pravo mjesto.
Odmah nakon skretanja s glavne ceste, u podnožju samog lokaliteta, morat ćete ostaviti automobil. Dakle, iako do samog lokaliteta vodi uredna i dovoljno široka staza, odnosno makadam, lanac postavljen odmah na njezinu početku spriječit će vas da se gore uputite vozilom. Mjesta za parkiranje ima dovoljno, parking se ne naplaćuje. Ne naplaćuje se ni ulaz na sam lokalitet.
Do samog vulkana, odnosno lokaliteta Gaveznica Kameni vrh, trebat će vam oko petnaest minuta lagane šetnje uzbrdo. Riječ je o jednostavnoj i ugodnoj stazi bez većih napora, pa će je bez poteškoća savladati i oni najmlađi. Putem vam sigurno neće biti dosadno jer ćete uz poučne table i izložene komade stijena moći otkriti niz zanimljivosti o ovom jedinstvenom mjestu.
IZLET MOŽETE SPOJITI S LEPOGLAVOM
Ako ste već stigli do Gaveznice, bila bi prava šteta ne produžiti izlet i do obližnje Lepoglave, šarmantnog grada na sjeveru Hrvatske koji krije puno više nego što se na prvi pogled čini. Najpoznatija je po bogatoj tradiciji čipkarstva, koje je upisano na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine, a upravo ovdje možete zaviriti u svijet ove jedinstvene vještine i otkriti kako nastaju nježni uzorci koji su osvojili cijeli svijet.
Osim što je poznata po čipkarstvu, Lepoglava se može pohvaliti i predivnim sakralnim objektima i spomenicima. Jedan od najznačajnijih je pavlinski samostan s gotičkom samostanskom crkvom sv. Marije na čijem je mjestu davne 1674. godine otvoreno prvo sveučilište u kontinentalnoj Hrvatskoj, a filozofsko-teološki studij tada je priznao i papa Klement X.
Iako se ovaj grad smatra kolijevkom znanosti, umjetnosti i kulture, nije na odmet dodati da iz Lepoglave ne možete otići “praznog trbuha”, ali ni praznog novčanika ako putem zastanete u restoran Ivančica. Ovo mjesto svoje goste već godinama privlači kvalitetnom uslugom, ljubaznim osobljem i odličnom hranom po zaista povoljnim cijenama, ali i zbog činjenice da u tom lokalu rade zatvorenici iz kaznionice Lepoglava. P.S. obavezno probajte njihove pržene lignje, jako su fine!
















