Kako je grbavi zvonar Quasimodo spasio najpoznatiju crkvu na svijetu i još šest stvari koje niste znali o Notre Dame

Crkva Notre Dame u Parizu
piše Putni Kofer

Izgrađena između 12. i 14. stoljeća, crkva Notre Dame jedna je od najpoznatijih crkvi na svijetu, simbol grada svjetlosti Pariza i, uz Eiffelov toranj i muzej Louvre, njegova najposjećenija atrakcija. U travnju 2019. godine cijeli je svijet šokirano pratio zastrašujuće snimke velikog požara koji je zahvatio ovu parišku ikonu. Doslovno pred očima javnosti izgorjeli su krov i toranj, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško su oštećeni. Borba vatrogasaca sa stihijom trajala je 15 sati i postalo je jasno da je povijest crkve nepovratno promijenjena. Te godine po prvi put od 1803. u crkvi Notre Dame nije održana božićna misa. Krenula je duga i skupa obnova, ali procjenjuje se da će trajati i do 20 godina. No čak i ovako ranjena, „Naša Gospa od Pariza”, što je prijevod punog imena crkve, plijeni pažnju svojom ljepotom i posebnostima, a posjetitelji francuske prijestolnice ne propuštaju ju pogledati barem izvana. U nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti i manje poznatih činjenica o ovoj iznimnoj atrakciji.

KATOLIČKA CRKVA NIJE VLASNIK GRAĐEVINE, VEĆ FRANCUSKA VLADA

U crkvi Notre Dame održavaju se rimokatoličke mise i obredi, no Katolička crkva nije vlasnik zgrade. Štoviše, sve crkve u Francuskoj izgrađene prije 1905. u posjedu su države. Pariška nadbiskupija koristi katedralu bez naknade, ali dužna ju je održavati.

ZBOG QUASIMODA I ESMERALDE JAVNOST JE ZAHTIJEVALA HITNU OBNOVU

Upravo je u crkvu Notre Dame smještena radnja gotičke novele „Zvonar crkve Notre dame” francuskog pisca Victora Hugoa. Slavna priča iz 1831. o grbavom zvonaru Quasimodu i ciganki Esmeraldi osvojila je svijet, a roman je postao toliko popularan da je javnost nakon njega počela zahtijevati obnovu crkve koja je tada bila u lošem stanju. Pritisak je uspio i uskoro je počela renovacija. Priču je sredinom devedesetih dodatno popularizirao Disney svojim dugometražnim crtićem.

SLAVNA ČUDOVIŠTA NA PROČELJU POSTAVLJENA SU TEK U 19. STOLJEĆU

Neke od najpoznatijih fotografija s crkve su one iz perspektive njezinih gargojla, „čudovišta” koja krase njezino pročelje. Iako djeluju pomalo srednjovjekovno, činjenica je da su na crkvu postavljeni tek u 19. stoljeću tijekom obnove koju je vodio Eugène-Emmanuel Viollet-le-Duc. Ta je obnova počela nakon izlaska romana Zvonar crkve Notre Dame, u kojem je Victor Hugo detaljno opisivao ta čudovišta, iako ih tada nije bilo. Voditelju obnove se to svidjelo, pa ih je dodao u projekt inspiriran Hugovom vizijom opisanom u romanu.

KATEDRALA JE GRAĐENA TAKO DA POŠTUJE TAKOZVANI „ZLATNI REZ”

Smatra se da je „zlatni rez” najsavršeniji rez u prirodi, potpuno savršen ljudskom oku. Teorija o njemu započela je još u antici, procvat je imala u renesansi, a prigrlili su je umjetnici, matematičari, pa i arhitekti koji su tražili savršenstvo u strukturama i željeli ih prenijeti u svoja djela. Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. Osim crkve Notre Dame, drugi je slavni arhitektonski primjer Taj Mahal

Zašto se svake godine smanjuje, kako se boja i još 10 stvari koje niste znali o Eiffelovom tornju

U CRKVI JE OBILJEŽENO TOČNO SREDIŠTE GRADA PARIZA

Notre Dame je referentna točka za cijeli Pariz. Na trgu pred crkvom postavljena je mala ploča na tlu u koju je ugrađen i kompas. To je poznato kao „nulta točka za francuske rute” (Point zéro des routes de France ) i od nje se mjere sve udaljenosti od Pariza do drugih gradova. Oznaka je na trg postavljena 1924. godine.

TORNJEVI CRKVE NISU BLIZANCI, A SVAKO ZVONO IMA SVOJE IME

U vrijeme kad je još bila otvorena za posjećivanje, do vrha tornjeva turisti su morali prijeći 422 stepenice da bi pogledali grad s visine od 69 metara. Većina je taj napor brzo zaboravila jer se s tornjeva pruža jedan od najljepših pogleda na Pariz. No, ako se dobro pogleda iz podnožja, vidljivo je da je jedan toranj, sjeverni, mrvicu viši od drugog. Zanimljivo je i da svako od desetak crkvenih zvona nosi ime nekog sveca. S Notre Dame tako zvone Marie, Emmanuel, Gabriel, Anne-Geneviève, Denis, Marcel, Etienne, Benoît-Joseph, Maurice i Jean-Marie.

Odisejev otok: Najzeleniji i najšumovitiji hrvatski otok čijoj ljepoti su se divili čak i bogovi

KROV CRKVE JE „ŠUMA”, A NA SAKRISTIJI KOŠNICA S MEDOM KOJI SE POKLANJA SIROMAŠNIMA

Katedrala je do požara sadržavala jedan od najstarijih preživjelih drvenih okvira u Parizu, koji je uključivao oko 52 hektara stabala koja su posječena u 12. stoljeću. Svaka je greda bila izgrađena od jednog stabla, zbog čega je okvir dobio nadimak „šuma”. Dakako, požar je dosta toga uništio i treba vidjeti kako će ovom povijesnom raritetu biti odana počast u obnovi. Na sakristiji uz katedralu nalazi se od 2013. mala košnica s pčelama soja kojeg je razvio redovnik Alan. Pčele proizvode med oprašujući cvijeće iz obližnjih vrtova, a taj se med poslije poklanja siromašnima.

PODIJELI: