Znate li da se u Hrvatskoj, u istom gradu, nalaze jedna od najstarijih europskih knjižnica, ljekarni i sinagoga? Ove jedinstvene znamenitosti možete i posjetiti

Biser Mediterana, Kraljev Grudobran iz Igre prijestolja, grad bogate povijesti, kulture i prekrasne arhitekture, u svijetu daleko najpoznatiji grad Hrvatske… Sve je to Dubrovnik, kojeg krase impresivne zidine i prekrasan stari dio grada koji poput magneta privlači posjetitelje iz svih krajeva svijeta. No, jeste li znali da se u gradu nalaze neke od najstarijih kulturnih i vjerskih institucija u Europi? Naime, u Dubrovniku možete posjetiti jednu od najstarijih ljekarni na kontinentu, osnovanu još u 14. stoljeću, kao i jednu od najstarijih knjižnica te jednu od najstarijih sinagoga u Europi. Zapamtite ove fascinantne zanimljivosti o Dubrovniku i sljedeći put kada se nađete na sunčanom jugu Hrvatske, ne propustite priliku istražiti ove jedinstvene znamenitosti koje kriju zaista impresivne povijesne priče!

Jedna od najstarijih i najbolje očuvanih sinagoga u Europi smjestila se u povijesnom srcu Dubrovnika u skrovitoj Žudioskoj ulici. Njena povijest seže u vrijeme kada su sefardski Židovi bili prisiljeni napustiti Španjolsku krajem 15. stoljeća. Kako piše stranica Last minute, ova zajednica izgnanika našla je utočište u Dubrovniku, tadašnjoj Dubrovačkoj Republici, koja je bila poznata po svojoj toleranciji i otvorenosti prema različitim narodima i religijama. Tako su se Židovi naselili u Dubrovniku te su već početkom 15. stoljeća osnovali zajednicu koja je ubrzo postala jedna od važnijih u regiji.

Sinagoga je osnovana 1408. godine, a prostor u kojem se i danas nalazi uređen je 1652. godine. Ovaj povijesni objekt uspješno je prebrodio brojne izazove, uključujući razorni potres 1667. godine koji je uništio velik dio Dubrovnika, te je uspio zadržati svoj značaj kroz stoljeća. Posebno je zanimljiva činjenica da su vrijedni predmeti iz sinagoge, poput svitaka Tore, spašeni i sakriveni tijekom Drugog svjetskog rata, što pokazuje koliko su ti artefakti važni za očuvanje kulturnog nasljeđa židovske zajednice.

Smještena u istočnom dijelu starog grada Dubrovnika, tik uz impresivne gradske zidine, knjižnica samostana sv. Dominika čuva priču koja i danas ostavlja bez daha. Ova povijesna riznica znanja bila je treća javna knjižnica po redu otvaranja u Europi te prva koja je otvorila svoja vrata ne samo građanima, već i strancima. U vremenu kad su knjižnice bile privilegij malobrojnih, Dubrovnik je ovom gestom pokazao svoj napredni duh, postavši svjetionik kulture i obrazovanja u regiji.

Knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku nastajala je paralelno s gradnjom dominikanskog samostana. Kako je u intervjuu za Matica.hr objasnio Stjepan Krasić, predsjednik Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu i glavni urednik časopisa Angelicum, o ovom povijesnom projektu saznajemo iz pisma pape Pavla II. koji 11. rujna 1469. piše dubrovačkom nadbiskupu o dominikancima koji grade knjižnicu, no suočeni su s financijskim poteškoćama i trebaju dodatnih 600 dukata za dovršetak.

„Dominikanci nisu gradili samo novi samostan, već i knjižnicu kao njegov sastavni dio, bez koje nisu mogli ostvariti svoj poziv, jednako kao što to ne mogu bez crkve,“ istaknuo je Krasić. Ova povijesna građevina, spoj samostanskog života i intelektualnog nasljeđa, svjedoči o značaju koji je Dubrovnik u tom periodu pridavao obrazovanju i duhovnom razvoju.

Unutar gradskih zidina, nedaleko od samog ulaza u staru gradsku jezgru Dubrovnika, smjestila se atrakcija ovog grada koja u naletu brojnih posjetitelja nije podlegla promjenama, Igri prijestolja i instant turizmu. To je ljekarna Male braće smještena u franjevačkom samostanu, jedna od najstarijih u Europi koja i danas radi. Pretpostavlja se da je osnovana kad i samostan, 1317. godine, a u njoj se i danas radi po starim franjevačkim recepturama. Nerijetko se može čuti da su upravo kreme iz ove ljekarne zaslužne za blistav izgled dubrovačkih dama.

Samostan i crkva unutar gradskih zidina počeli su se graditi 1317. godine, a glavnina radova dovršena je u 14. stoljeću. Najstariji pak sačuvani dokument koji spominje ljekarnu nosi datum 18. srpnja 1357. godine. Franjevci su u Dubrovnik stigli najmanje sto godina prije, a djelovali su izvan stare gradske jezgre. Ratne opasnosti u 14. stoljeću natjerale su ih da se sklone unutar zidina i počela je gradnja samostana na današnjoj lokaciji. Pojedini dijelovi samostana stradavali su tijekom vremena, pogotovo 1667. godine kad je grad pogodio razarajući potres, no dio nekadašnje ljepote jasno je vidljiv i danas.