Jeste li znali da je Hrvat izumio opremu za uzimanje otisaka prstiju? Nazivaju ga Sherlock Holmes, a u njegovom rodnom gradu možete posjetiti muzej posvećen njegovom životu i djelu

Hrvatsku bismo mogli nazvati malom zemljom u kojoj su izumljene velike stvari, zemlja mnogih prvih.. Upravo je Hrvatska dom prve hidroelektrane u Europi. Upravo su Hrvati izumili padobran, brodski koloturnik i mnoge druge stvari… No, jeste li znali da se jedan Hrvat domislio i, kako je opisuju, ‘najuspješnije, nepogrešive i najrasprostranjenije metode’ utvrđivanja identiteta? Ovaj tekst posvećen je ne samo Ivanu Vučetiću, izumitelju daktiloskopije i, kako ga ponekad zovu, ocu forenzike i tome kako se domislio te metode, nego i zdanju koje slavi njegovu priču, u njegovu rodnom Hvaru.

Daktiloskopija je, navodi se primjerice na stranici Hrvatske, disciplina kriminalističke tehnike koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama i člancima prstiju s ciljem dokazivanja identiteta osoba. A taj sustav daktiloskopske klasifikacije otisaka prstiju prvi je na svijetu osmislio i praktično primijenio upravo Hvaranin Ivan Vučetić, i to još 1891. godine. Bio je to prijelomni trenutak u povijesti – dotad su se u kriminalistici koristili sustavi mjerenja koji su se odnosili na visinu tijela, raspon ruku i veličinu glave.

No, Sherlock Holmes s Hvara, kako mu ponekad tepaju, uvidio je da ima potencijalna za više. On je, naime, kada je proučavao istraživanja britanskog antropologa Francisa Galtona, naišao – objašnjava dalje isti izvor – na podjelu otisaka s obzirom na oblik papilarnih linija. Galton je tvrdio da su te linije postojane, neprimjenjive i raznolike. A Vučetić je to odlučio iskoristiti i u praksi…

Inače Vučetić je, kada mu je bilo 26 godina, dakle 1884., otišao put Argentine. Tamo je promijenio ime u Juan Vuchetich i započeo svoju policijsku karijeru u policijskoj upravi grada La Plate. Ni 10 godina kanije već je bio voditelj Odjela za identifikaciju. I izumio daktilonom, forenzički instrument za uzimanje otisaka prstiju.

Slavu pak je, svjetsku, ali i kao najpoznatiji hrvatski forenzički znanstvenik, stekao nakon što je upravo otiske prstiju koristio kako bi riješio jedan stravičan slučaj Francisce Rojas iz 1892. godine.

“Francisca je počinila stravičan i do tada neviđen zločin – ubila je vlastitu djecu i potom porezala vlastiti vrat kako bi izbjegla sumnju. Za zločin je optužila obiteljskog prijatelja. Tijekom istrage, Vučetić je usporedio njezine otiske prstiju s krvavim otiskom na vratima i otkrio da je Rojas ubojica, a obiteljski prijatelj nevin. Suočena s dokazima, priznala je zločin i osuđena je za ubojstvo prvog stupnja. To je bio prvi poznati slučaj u svijetu koji je riješen Vučetićevom metodom identifikacije otisaka prstiju. Još su dva slučaja potvrdila točnost ovog metoda”, navodi se na stranicama muzeja posvećenog Vučetiću.

Desetoprstni sustav identifikacije, nazvan argentinskim ili Vučetićevim sustavom, službeno je uveden u Argentini 1902. godine, a potom i u mnogim drugim zemljama. U La Plati je 1923. godine otvoren Policijski muzej Juan Vucetich, dok je 1997. godine i zagrebački Centar za kriminalistička vještačenja MUP-a Hrvatske počeo nositi njegovo ime, piše stranica HrTurizam.

Danas priču o svemu tome, dakle njegovu životu, izumu i postignućima, priča Interpretacijski centar ‘Ivan Vučetić Museum of Mystery’, otvoren 2023. godine. Centar se nalazi u samom srcu grada Hvara, u kući u kojoj je Vučetić odrastao.

Srčika postava je priča o njemu samome te daktilonomu, a izloženo je i niz rijetkih fotografija, kao i replika Vučetićeve publikacije “Dactiloscopia Comparada”. Muzej se nalazi na adresi Ulica Kroz Burak 39. U razdoblju od 1. svibnja do 1. listopada radi od 10 do 18 sati, a trenutačno na upit – posjet se dogovara pozivom na broj telefona. Prve dvije godine od osnutka muzeja ulaz je bio besplatan, no naredne će ga godine pratiti neki simboličan iznos, najavljuju u centru.