Mirni dalmatinski otok ima baš sve za savršen odmor, a ovi ljudi brižno čuvaju staru, autohtonu sortu i rade od nje svjetski dobra vina

Dalmacija zaista ima sve. Bogatu povijest, prekrasnu prirodu, plaže koje kao da su ispale s razglednice i slikovite otoke razbacane po njezinu arhipelagu. Jedan od tih otoka, na kojem su na malom prostoru koncentrirane sve ljepote i posebnosti ovog kraja, je i Šolta. Mediteranski je to raj prošaran kamenim kućama, maslinicima i plodim vinogradima, zagrljen kristalno čistim morem i slikovitim uvalama. Šolta je pritom i dom vrhunskih vina, maslinovih ulja i meda, kao i fine dalmatinske spize. Sve što ste uopće mogli poželjeti od doživljaja istinskog Mediterana i Dalmacije pronaći ćete na ovom otoku, od Splita udaljenom samo sat vremena vožnje trajektom. Dok ga istražujete, vina i vinarije na Šolti svakako ne smijete propustiti.

Već i sama vožnja Šoltom otkriva koliko je ovaj kraj vezan uz zemlju, masline i vinograde. Osunčani grozdovi daju nevjerojatne okuse i inspiriraju na daljnje otkrivanje ovog kraja. Jeste li znali da Šolta ima i svoju autohtonu, izvornu sortu vina, dobričić? Ovo tamno, karakterno vino rubin-crvene boje ostavilo je traga na razvoj vinarstva u cijeloj Dalmaciji. Naime upravo je dobričić, kako je dokazano, jedan od roditelja slavnog plavca malog, najpoznatije sorte u Hrvatskoj. Plavac je nastao križanjem dobričića i crljenka, koji je u svijetu poznat kao zinfandel. Iako dobričić nije jedino vino koje se na Šolti proizvodi, svi su proizvođači i vinari ostali vjerni tradiciji i ne odustaju od sorte koja potječe s njihovog otoka.

Kako bi saznali više o dobričiću, krenuli smo put Gornjeg Sela i vinarije obitelji Kaštelanac. Pravo je to mjesto za priču o ovoj autohtonoj sorti, jer su upravo kod Vicka Kaštelanca uzeti uzorci vinove loze za istraživanje podrijetla kalifornijskog zinfandela. Gospodin Vicko već je duže od dva desetljeća jedan od najglasnijih zaštitnika autohtone šoltanske sorte. Iako je na Šolti nekad bilo 8 milijuna trsova dobričića, u drugoj polovici 20. stoljeća bilo je teško od njih živjeti.

A onda su prije nekih 25 godina u vinogradu Kaštelanac kalifornijski istraživači otkinuli trs za koji su mislili da je crljenak, odnosno zinfandel. Ispalo je da nije riječ o zinfandelu, već sorti od koje potječe plavac mali. Ta su istraživanja i sve što je nakon njih uslijedilo oživjela kaštelanski crljenak kao sortu, a posredno i dobričić. Podignut je na višu razinu i postao prepoznatljivo dalmatinsko vino.

Ponosni na dokazanu vezu dobričića s kaštelanskim crljenkom i plavcem malim, proizveli su i cuvée od te tri sorte koji su nazvali Famia. Otac, majka i sin, tri vrhunske sorte u jednoj boci. Razgovaramo s Vickom i njegovom suprugom Sanjom, dok nas sa slike na zidu promatraju Marija i Visko, Vickovi preci koji bi bili ponosni da vide kako je obitelj od tradicije i baštine napravila odličan posao.

Obitelj ima vinograde na tri lokacije, godišnje proizvedu od 2000 do 4000 boca od kojih većinu prodaju na otoku, a velik dio i u svojoj kušaonici. Vinska priča obitelji Kaštelanac traje već više od 250 godina, a danas je njihov agroturizam idealan za kušanje najboljeg s otoka, uz živu priču ljudi koji iza tih proizvoda stoje. Osim vina, koje im je glavni proizvod, rade i odlično maslinovo ulje i još ponešto domaćih proizvoda koji predstavljaju one prave, autentične okuse otoka.

Da je budućnost proizvodnje vina na Šolti u dobrim rukama, uvjerili smo se u Grohotama u vinariji Burica. Tradiciju dugu gotovo stotinu godina, koju su započeli njegov otac i djed, prije 12 godina je preuzeo Vicko Burica. Danas njegov OPG ima ukupno 4300 trsova dobričića i maraštine, te nešto malo merlota. Odmalena je pomagao ocu u vinogradu, a otkako je preuzeo vinariju imao je jasno viziju što želi od svojih vina i kojoj kvaliteti teži. Njegova vina danas se poslužuju u nekoliko restorana na Šolti i u Splitu, a dobar dio boca proda na kućnom pragu.

Poseban je hit njegov Duh, kupaža koja je bez ikakvog marketinga postala tražena na cijelom otoku. Brend Burica vina postao je prepoznatljiv, a i on sam primjećuje da dobričić polako postaje prepoznatljiva sorta koju ljudi ciljano traže. Šoltanski vinari međusobno surađuju, podržavaju se, a sve s ciljem da cijeli otok i njihov dobričić budu prepoznati i cijenjeni u vinskom svijetu. Rezultat toga je da su vina i vinarije na Šolti uistinu posljednjih godina postali obavezni dio istraživanja ovog otoka.

Vinsko putovanje Šoltom dovodi nas do još jednog mjesta u unutrašnjosti, Srednjeg sela, malog naselja koje se razvilo oko slikovite crkve Blažene Djevice Marije od Očišćenja. U ovom idiličnom seoskom ambijentu nalazimo vinariju Balić i njezina vlasnika Karla Balića. Smještamo se u lijepo uređenu kušaonicu i okruženi kamenom i drvom i od Karla doznajemo sve o njegovoj obitelji koja se vinogradarstvom i maslinarstvom bavi već 200 godina. Iako se njegova obitelj time bavila cijeli njegov život, Karlo se ozbiljnije vinarstvom počeo baviti prije nešto više od 10 godina. Krenuo je saditi dobričić, iz hobija, gušta, ali i respekta prema ocu i djedu.

Uglavnom je radio samo crne sorte. Tek je nedavno počeo polako eksperimentirati s pošipom kojeg je zasadio prve trsove, a planira probati i s maraštinom. Ima oko 8000 trsova u vinogradima oko Srednjeg Sela, u kojem je prije dvije godine otvorio i lijepu kušaonu u kojoj se, uz najavu, mogu kušati vina uz lagane dalmatinske zalogaje, čuti Karlovu priču, družiti se i uistinu upoznati otok i ovog proizvođača. On, kao i većina vinara, i dalje ima svoj redovan posao, a vinima i turizmom se bavi iz ljubavi, i to se vidi u njegovim proizvodima.

U srednjem selu nalazi se i slikovita vinarija Marinac obitelj Purtić. U njoj već generacijama proizvode vrhunska vina i extra djevičansko maslinovo ulje dobiveno iz najboljih plodova škrte šoltanske zemlje. U Vinariji Marinac, osim pošipa po kojem je vinarija poznata, možete uživati u dobričiću i malom plavcu, ali i nagrađivanim ekstra djevičanskim maslinovim uljima! Vinarija se nalazi u kamenoj kući, a prekrasno uređen dvor prvo je što će vas oduševiti. Vinska priča nastavlja se u konobi, odnosno vinskom podrumu gdje se posjetitelj može bolje upoznati s vinima i uljima.

Ugled otoka kao vinske destinacije uskoro bi mogao znatno oživjeti jedan veliki projekt koji je nedavno započeo. U našoj vinskoj turi Šoltom imali smo priliku s agronomom Antom Zorićem obići lokacije vinograda vinarije Markus, koja na otoku sadi niz trsova koji će za koju godinu davati vrhunska vina za svjetsko tržište. Sve je počelo kad je Markus, u tom trenutku malu vinariju koja je proizvodila i najekskluzivnije hrvatsko vino Franz Ferdinand, kupio Kanađanin Robert Young. Zaljubljen u Dalmaciju i dalmatinska vina, hladnu je kanadsku klimu zamijenio mediteranskom, izgradio podrum u Kaštelima, a na Kozjaku, oko Primoštena, pa i na Šolti kupio na stotine hektara dotad neobrađene zemlje. Na otoku su krčili grmlje i šipražje na zemlji na kojoj nikad ništa nije uzgajano i pripremali zemlju za sadnju. U trenutku našeg obilaska već su se, praktički iz kamena, probijali prvi trsovi.

“Ovaj kameniti teren dobar je za kvalitetu grožđa, loza se “muči” dok raste, ali zato daje bolje grožđe i naposljetku bolje vino,” objašnjava nam agronom Zorić, koji je dio stručnog hrvatskog tima koji je Kanađanin angažirao da pokrene cijelu priču. Na sjevernoj strani otoka sade bijele sorte, na južnoj, sunčanijoj crne, a u planu je i ekskluzivna kušaonica iznad Nečujma, na brijegu s prekrasnim pogledom na more. Ove su godine kušaonicu otvorili i u centru Splita i u njoj se mogu kušati njihove najbolje etikete. No među njima zasad nema onih sa Šolte, njih ćemo još malo pričekati. U vinogradima postavljaju i vrhunski sustav podzemnog navodnjavanja, a prve boce šoltanskog vina brenda Markus na tržište će stići 2026. A radit će samo vrhunska, ekskluzivna vina, kad svi vinogradi počnu davati urod imat će oko 200.000 boca godišnje.

Za one koje ljeti ne traže “mondena” mjesta i ne privlače ih velike ljetne gužve, Šolta ima sve. Ceste omeđuju maslinici i vinogradi, nad kojima s brežuljaka pomno bdiju slikovita sela. Kamene kuće, crkve s ponosnim zvonicima, slapovi bugenvilija… I mir. Mir s mirisom mora i pjevom ptica u pozadini. Naravno, tu je i more, kristalno čisto, zagrljeno bijelim kamenčićima i zelenom borovom šumom. Šoltu na prvi pogled turizam kao da ne zanima, više je okrenuta tradiciji, maslinama i vinogradima. Vina i vinarije na Šolti osvajaju ponudom, ali i tom svojom nenametljivom autentičnošću.

Uređene su pješačke staze za polagano istraživanje otoka, njezina mjesta poput Grohota nakrcana su povijesnim atrakcijama, turisti ovdje žive neki suživot s mještanima koji se ne sklanjaju kad dođe sezona. I upravo zato, i zbog vrhunskih vina o kojima smo ovom prilikom sve doznali, možda je, zapravo, najautentičnija i “najmondenija” od svih.