Panoramska vožnja vlakom, koji se uspinje na strmu planinu, jedna je od najljepših u Europi: s vrha se pruža bajkovit pogled na jezera, šume i Alpe

Željeznica već stoljećima povezuje gradove i države, a putovanja vlakom avantura su koja vodi kroz nezaboravne krajolike uz veliku udobnost. I dok je ovaj način putovanja u Europi sve popularniji, i redovito se pokreću nove željezničke linije, jedna povijesna linija vozi istom rutom već više od 130 godina i njezinu atraktivnost otkriva sve više ljudi. To je austrijska željeznica Schafberg, jedna od najljepših panoramskih vožnji u Austriji. Ona nudi prekrasan planinski krajolik, pogled na jezera i guste šume, a sve to uz dašak povijesti.

Željeznica Schafberg (u originalu Schafbergbahn) kreće s obale jezera Wolfgangsee i uspinje se strmim padinama sve do vrha planine Schafberg u austrijskoj regiji Salzkammergut. Sa svakim svladanim metrom i zavojem pred putnicima se otvara nova, sve ljepša vizura i krajolik najljepše austrijske prirode. Trasa je duga tek 5,85 kilometara, svladava visinsku razliku od 1200 metara, a putovanje do vrha traje oko 45 minuta.

A tek na kraju ove panoramske vožnje putnika čeka pravi spektakl. S vrha planine Schafberg, smještenog na nadmorskoj visini od 1783 metra, pruža se jedan od najljepših pogleda u Austriji. Na vrhu postoji planinska kuća i platforma, odnosno vidikovac, s kojeg se pogled pruža na Alpe, zelene doline i jezera u podnožju. Ne čudi stoga da vožnju ne propuštaju turisti koji se nađu u bajkovitom Salzkammergutu – godišnje ih se više od 300.000 provoza ovom povijesnom rutom.

A željeznica Schafberg ima zaista dugu povijest. Gradnja je započela krajem 19. stoljeća, točnije 1892. godine, a otvorena je već sljedeće, 1893. godine. Smatrana je inženjerskim čudom jer zahvaljujući zupčastim tračnicama svladava izrazito strme padine.

Prvi je vlak, dakako, bio parni, a takav se i danas koristi za turističke vožnje, iako u međuvremenu postoje i moderni električni vlakovi. Samo godinu dana nakon otvaranja, ovim se vlakom na vrh planine popeo i car Franjo Josip I. s caricom Sissi.

Gradnja željeznice pokrenuta je jer je uspon na Schafberg već u 19. stoljeću bio jako popularan zbog nevjerojatnih pogleda s vrha. Zato je planinska koliba na vrhu otvorena čak 30 godina prije izgradnje željeznice. Danas je to obnovljen i ugodan planinski hotel Schafbergspitze. Zbog izvanredne lokacije, te činjenice da ima samo 14 soba, smještaj je nekad potrebno rezervirati mjesecima unaprijed.

No zato u njemu radi kafić i restoran, u kojima se putnici sa željeznice ne propuštaju osvježiti prije povratka u dolinu. A taj će povratak, zanimljivo, biti sporiji nego uspon! Prosječna brzina vlaka pri usponu je, naime, 15 kilometara na sat, dok se spušta brzinom od 12 kilometara na sat.

Povijesni vlak kreće iz mjesta St. Wolfgang, koje leži na istoimenom jezeru, pa posjetitelji često kombiniraju vožnju vlakom s plovidbom električnim brodom po jezeru. Zanimljiv je podatak da isti ljudi voze i vlak i brod, što je rijetkost u ovakvim uslugama! Na prvoj stanici vlaka uređen je info centar i restoran, gdje možete saznati sve detalje o vlaku i kupiti karte.

Vožnja u jednom smjeru za odrasle stoji 36,20 eura, a povratna 51,40 eura. Djeca plaćaju točno upola manje, a postoje i različite kombinacije grupnih karata. Ako želite kombinaciju vožnje vlakom i brodom, cijena za odrasle iznosi 71,30 eura. Sve detalje možete saznati na službenoj stranici tvrtke AG Salzburg, pod čijom je nadležnosti željeznica Schafberg.

Prekrasno jezero s čijih obala kreće povijesna željeznica Schafberg jedno je od najljepših u Austriji. Jezero Wolfgang, ili na njemačkom Wolfgangsee, ime je dobilo po svetom Wolfgangu iz Regensburga. On je, prema legendi, krajem 10. stoljeća ondje sagradio prvu crkvu. Površina jezera je oko 13 kilometara kvadratnih, a poluotokom Enge je podijeljeno na dva dijela.

St. Wolfgang, mjesto iz kojeg vlak kreće, najmanje je od tri sela na gornjoaustrijskoj strani jezera, s oko 2800 stanovnika. St. Wolfgang je bio iznimno popularan i puno prije pojave strme željeznice i modernog turizma. Selo je, naime, u srednjem vijeku bilo jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta u Europi, u tolikoj mjeri da je pariralo čak i velikom Rimu.