Čak i ako često jedete sushi, mogle bi vas iznenaditi ove manje poznate činjenice o japanskom jelu koje danas slavi svoj dan

Sushi je daleko najpopularnije jelo japanske kuhinje, a mnogi će se složiti i da je jedno od najfotogeničnijih na svijetu. Neki ga obožavaju, drugi ne mogu smisliti, a sudeći po broju restorana koji ga poslužuju, a čiji broj neprestano raste, čini se da su ovi prvi u većini. Rijetki ga rade kod kuće jer se pravi sushi majstori obrazuju godinama (mjesecima uče samo kako pravilno skuhati rižu!), pa kućni rezultat teško može biti u rangu onog u japanskim restoranima. Svjetski dan sushija obilježava se danas, 18. lipnja, pa ako ga volite naručite svoju porciju i pročitajte nekoliko zanimljivosti o sushiju koje bi vas mogle iznenaditi.

Prva verzija sushija pojavila se još u 2. stoljeću pr. Kr. u jugoistočnoj Aziji i služila je kao način konzerviranja ribe. Fermentirana riba se spremala u rižu koju se potom bacalo i nije se jela. Današnji oblik sushija, s jestivom rižom, razvio se tek u 17. stoljeću u Japanu.

Nigiri, uz maki danas najpopularnija forma sushija, nastala je tek početkom 19. stoljeća u Tokiju kao brza ulična hrana. Nigiri je komadić ribe na jastučiću riže, a maki rolica od riže, ribe i nori alge. Ove su dvije vrste bazne i najpopularnije, ali danas diljem svijeta postoji više od 1000 varijacija osnovnog recepta. Od California rolica, Philadelphia rolica, tempura makija, diljem svijeta smišljeno je na tisuće kombinacije koje spajaju lokalne okuse s japanskom tehnikom.

Procjene govore da se u svijetu svakog dana pojede više od 3 milijuna sushi obroka, a Japan, očekivano, prednjači s više od 100.000 sushi restorana, od kojih mnogi rade 24 sata dnevno. Danas su najčešće ribe za sushi tune i losos, no losos nema veze s Japanom i originalnim receptom. Njega su Norvežani u osamdesetim godinama 20. stoljeća “pogurali” na japansko tržište u sklopu promotivne kampanje, i danas je, paradoksalno, najpopularniji sushi sastojak u svijetu.

U svijetu je popularno rušiti različite rekorde, iako nemaju baš nekog smisla, pa ta sudbina nije zaobišla ni ovu japansku deliciju. Najskuplji sushi na svijetu napravio je filipinski chef Angelito Araneta Jr. On je 2010. godine pet rolica umotao u listiće 24-karatnog zlata i posuo dijamantima. Sve je koštalo više od 2000 dolara.

Jedan od neizostavnih sastojaka prilikom posluživanja sushija je wasabi. Ili nešto tome slično… Naime, čak i ako volite sushi, mala je šansa da ste probali pravi wasabi. Većina sushi restorana diljem svijeta koristi zamjenu od običnog hrena, senfa i zelene boje. Pravi wasabi je vrlo skup i teško dostupan. U Japanu se i dalje koristi svježe naribani wasabi korijen, često pred vašim očima.

Kao što smo spomenuli na početku, izrada sushija u Japanu je umjetnost. Pravi itamae (sushi majstor) mora proći godine učenja. Prvo uče prati i pripremati rižu, potom oštriti noževe i rezati ribu da bi tek nakon puno učenja smjeli pripremati sushi pred gostima. Točan broj itamaa u svijetu nije poznat, no zna se da ih je jako malo i da se sve manje ljudi odlučuje za ovako opsežnu obuku, iako titula nosi veliko poštovanje u japanskom društvu.

I za kraj, možda se pomislili da sama riječ sushi ima veze sa sirovom ribom. Riječ zapravo označava “kiselkastu rižu”, jer se riža za sushi začinjava rižinim octom. Dakle, “su” znači ocat, a “shi” dolazi od riječi “meshi” (riža). Sirova riba je samo jedan mogući sastojak, postoji i vegetarijanski sushi, sushi s kuhanom hranom, pa čak i desertni sushi.