Svi je uzimamo zdravo za gotovo, ali omiljena svjetska slastica uskoro bi mogla nestati ili postati nedostižan luksuz

Vjerovali ili ne, ima nas tu u redakciji kojima bi zapravo bilo potpuno svejedno da na svijetu nestane čokolade. Pritom govorim u svoje ime, ali koliko god mi bili indiferentni prema toj poslastici, realno je da bi posljedice bile puno veće od toga „nećemo više jesti slatko“. Čokolada nije samo „nešto slatko“, čokolada odnosno kakao duboko su urezani u naše društvo i kulturu. Zamislite koliki bi to šok bio? Nestanak kave bio bi civilizacijski udar, ali nestanak čokolade bio bi kulturni i emocionalni šok. Nestali bi rituali, pokloni, blagdani, deserti, comfort food, dio gastronomije i ogroman komad pop kulture.

Samo da znate, danas se nismo probudili distopijski raspoloženi, postoji realan razlog zašto pišemo ovaj tekst. Znanstvenici već godinama upozoravaju da biljke i životinje nestaju alarmantnom brzinom. I dok svijet strahuje za bengalske tigrove, plave kitove i afričke slonove, puno manje pažnje dobiva činjenica da polako nestaje i hrana bez koje je teško zamisliti budućnost. Tisuće biljnih vrsta i starih sorti koje su nekada hranile čitave civilizacije danas se više gotovo ne uzgajaju, a s njima nestaju i okusi, mirisi i namirnice koje su generacijama bile dio svakodnevice.

Ovom prilikom obratit ćemo pozornost na samo neke od najpopularnijih proizvoda poput čipsa, čokolade i kave. Prema posljednjim istraživanjima predviđa se da bi do 2055. godine moglo nestati čak 22 posto divljih vrsta krumpira zbog klimatskih promjena. U Gani i Obali Bjelokosti, gdje se uzgaja sirovina za 70 posto svjetske čokolade, stabla kakaovca možda neće moći preživjeti rast temperature od dva stupnja tijekom sljedećih četrdeset godina. U Tanzaniji su prinosi kave pali za 50 posto od 1960. godine, piše The Guardian.

Sada se možemo vratiti na ono s početka teksta. Iako su predviđanja poprilično mračna, čokolade vjerojatno neće u potpunosti nestati s planeta, ali će zasigurno postati puno skuplja, možda čak do granice da će si je moći priuštiti samo najbogatiji. Prema tvrdnjama znanstvenika biljke kakaovca mogle bi nestati već do 2050. godine. Glavni razlog su klimatske promjene jer kakao uspijeva isključivo u vrlo specifičnim tropskim uvjetima, a područja pogodna za njegov uzgoj postaju sve toplija i sušnija. Posebno su ugrožene spomenute Obala Bjelokosti i Gana, države iz kojih dolazi najveći dio proizvodnje kakaa.

Vjerojatno ste do sada i sami primijetili da tema ovog članka nije promašena. Još za Božić slušali smo o enormnim cijenama kakaa i o tome kako ga je nestalo s polica danima prije samog blagdana, a o cijenama čokolade najbolje govore podaci Eurostata, koji ističu da su cijene čokolade u Europskoj uniji tijekom 2025. porasle u prosjeku za čak 18 posto, što je bio najveći rast među svim prehrambenim proizvodima. U Hrvatskoj je rast bio nešto manji, ali i dalje vrlo visok te je iznosio oko 15 posto.

Poljoprivrednici u toj regiji već se posljednjih nekoliko godina suočavaju s vrućinama, bolestima biljaka i neuobičajenim količinama oborina, što je dovelo do pada proizvodnje. Novo istraživanje pokazalo je da klimatske promjene, uzrokovane prvenstveno izgaranjem nafte, ugljena i plina metana, dovode do sve češćih ekstremno visokih temperatura u zemljama koje predvode u proizvodnji kakaa i kave. Da, možete se početi brinuti i za svoj jutarnji ritual ispijanja jednog od najomiljenijih napitaka.

Što vi, mi, ja možemo učiniti kako bismo usporili ili možda spriječili nestanak kakaa? Zapravo je malo toga što pojedinac može napraviti. Nije ovo nikakva reklama, ali na primjer, možete se odlučiti kupovati kvalitetniju i održivije proizvedenu čokoladu. Jeftina čokolada često znači da je negdje u lancu proizvodnje netko radio za vrlo malu zaradu ili da su plantaže širene na račun krčenja šuma. Kupnjom proizvoda s certifikatima održive proizvodnje ili čokolada manjih proizvođača podržava se pravedniji i stabilniji uzgoj kakaa.

Svakako je važno i informirati se o tome odakle dolazi hrana koju kupujemo. Čokoladu obično doživljavamo kao običan slatkiš, a zapravo je riječ o vrlo osjetljivoj globalnoj industriji koja ovisi o klimi, poljoprivredi i radu milijuna ljudi. Zanimljivo je da stručnjaci sve češće govore kako budućnost čokolade možda neće ovisiti samo o velikim kompanijama nego i o potrošačima koji će odlučiti žele li kupovati što jeftinije proizvode ili podržavati održiviji uzgoj kakaa.

I za sam kraj iznimno je bitno istaknuti kako naša tuga zbog nedostatka najomiljenije poslastice nije ono što je najvažnije u ovoj priči. Humanitarna organizacija Christian Aid objavila je zasebno istraživanje o tome koliko su uzgajivači kakaa i proizvodnja čokolade ranjivi na vremenske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem. “Uzgoj kakaa ključan je izvor prihoda za mnoge od najsiromašnijih ljudi na svijetu, a klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ozbiljno ugrožavaju njihovu egzistenciju”, izjavio je Osai Ojigho, direktor kampanja i javnih politika organizacije Christian Aid.