Ovaj mistični grad izgradili su bogati, a danas ga čuvaju siromasi: ima fascinantan dvorac, tajne bunkere i jedinstvenu atmosferu

Albanija je posljednjih godina sve popularnija među turistima zbog zadivljujuće prirode, no osim plaža, čarobnih planina i bajkovitih jezera, ova sredozemna država jugoistočne Europe, smještena na Balkanskom poluotoku, može se pohvaliti i bogatom poviješću, impresivnom kulturom, odličnom hranom, ali i vrlo pristupačnim cijenama. No pravo skriveno blago te zemlje nalazi se na njezinom jugu. U pitanju je veličanstvena Gjirokastra, rijedak primjer dobro sačuvanog otomanskog grada, koji se zbog svojih izvanrednih povijesnih i kulturnih vrijednosti našao i na popisu UNESCO-ove svjetske baštine. U nastavku vam donosimo popis znamenitosti zbog kojih bi se ovaj dragulj svakako trebao naći na popisu želja za jedno od vaših budućih putovanja!

Razvoj grada počeo je još u antici, a zahvaljujući idealnom položaju u dolini rijeke Drino (ili Drinos), bio je naseljen i u 3. stoljeću prije Krista. Najraniji arheološki dokazi iz Gjirokastre, fragmenti zidova pronađeni unutar istoimenog dvorca, datiraju iz 5. stoljeća, a čuveni kameni oltar s prikazom četiri golubice i nekoliko listova eukaliptusa potječu iz 10. stoljeća. Povijesni dokumenti pokazuju da je grad osnovan početkom 13. stoljeća, kad su se stambeni objekti počeli graditi unutar zidina samog dvorca, no već krajem stoljeća počele su ”nicati” ​​i u okolici.

Godine 1432. Gjirokastra je došla pod osmanlijsku vlast. Turske kronike iz 1583. pokazuju da je grad tad bio sandžak (administrativna jedinica Osmanskog Carstva), koji se mogao pohvaliti s čak 434 zgrade. Dokumenti pokazuju i da je Gjirokastra krajem 17. stoljeća bila gotovo iste veličine kao danas. Samo povijesno središte pokriva površinu od 1,2 četvorna kilometra, a područje zaštićeno kao UNESCO-va baština uključuje 1400 zgrada. Prema jednoj teoriji, ovaj albanski grad ime je dobio po specifičnoj boji svojih kuća. Naime, riječ ”Argyrokastra” na grčkom jeziku znači ”srebrni grad”, a sivi kameni zidovi i krovovi Gjirokastre za kišnih dana svjetlucaju baš poput srebra.

Čitav grad prepun je spektakularnih kuća iz osmanskog doba, a daleko najpoznatija je kuća Skenduli. Izgrađena je 1823., najautentičnija je i najbolje očuvana građevina u starom dijelu Gjirokastre te predstavlja najizvrsniji primjer lokalne arhitekture 19. stoljeća. U kući se za vrijeme komunizma nalazio etnografski muzej, no danas je otvorena za posjetitelje. Njezina struktura pokazuje da je ovo bila jedna od najbogatijih kuća u Gjirokastri. Imala je devet kamina, šest kupaonica, 12 soba, 44 vrata, 64 prozora i četiri hamama (turske kupelji). Mnoge sobe sačuvane su u izvornom obliku, baš kao i 17 metara dugačak utvrđeni zid koji je okružuje.

Postoji izreka koja kaže da su Gjirokastru izgradili bogati ljudi, ali je sad čuvaju siromasi. Njezine kuće, ulice i stari bazar ostali su netaknuti stoljećima, a glavni razlog tome jest činjenica što je upravo ovaj grad rodno mjesto zloglasnog diktatora Envera Hodže. Naime, tijekom njegove vladavine, Gjirokastra je imala zaštićeni status, no nakon pada komunističkog režima, mnogi stanovnici su emigrirali i grad je počeo propadati. Stoga su krajem ’90-ih godina prošlog stoljeća vlasti zatražile pomoć za spašavanje ovog albanskog dragulja, što je na kraju rezultiralo uvrštavanjem Gjirokastre na UNESCO-ov popis svjetske baštine. A od 2008. na listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva je i albanska tradicionalna polifonična glazba, koju uglavnom izvode muški pjevači i to na vjenčanjima, sprovodima, žetvenim svečanostima, vjerskim proslavama…

Glavna atrakcija ovog grada svakako je impozantni srednjovjekovni dvorac Gjirokaster, možda najljepši u čitavoj Albaniji. U kasnijoj povijesti služio je i kao vojno sklonište, ali i ratni zatvor. Unutar njega možete razgledati Nacionalni muzej oružja, s kolekcijom koja datira od albanske neovisnosti 1912. do kraja Drugog svjetskog rata. Uz same zidine dvorca ”leži” i napušteni zrakoplov američkih zračnih snaga, dok se u dvorištu nalazi pozornica koja se koristi za brojne kulturne događaje, kao i čuvena sat-kula, koja se može vidjeti iz gotovo svakog kutka Gjirokastre.

A ispod dvorca, duboko unutar brda, dočekat će vas impresivan tunel iz ere Hladnog rata. Bunker je izgrađen ’70-ih i ’80-ih godina prošlog stoljeća i podsjetnik je na mračno razdoblje albanske povijesti, Hodžinu diktaturu koja je lokalnom stanovništvu tjerala strah u kosti. U napuštenom tunelu danas možete vidjeti netaknute predmete iz posljednjih dana komunističkog režima.

Svakako posjetite i Ali-pašin most s početka 19. stoljeća, do kojeg vodi 30-minutna šetnja iz samog centra grada. Zapravo, ova znamenitost nije pravi most, već ostatak starog akvadukta preko kojeg se Gjirokastra nekoć snabdijevala vodom. Danas se ovaj povijesni spomenik koristi kao pješačka staza, a njome često prolaze i koze, koje su čest motiv na fotografijama oduševljenih turista.

Za kraj vam ostavljamo šetnju starim bazarom, koji slovi kao srce i duša Gjirokastre. Oduševite se šarenim dekorom i živahnom atmosferom, kupite unikatne suvenire, divite se antikvitetima i kušajte fantastičnu lokalnu kuhinju. Još kad k svemu ovome dodate činjenicu da je na istim ulicama djetinjstvo i velik dio mladosti proveo čuveni Ismail Kadare, jedan od najvećih pisaca i intelektualaca 20. i 21. stoljeća, univerzalan glas protiv totalitarizma koji je prkosio albanskoj komunističkoj cenzuri, čovjek koji je čak 15 puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, iskustvo boravka u Gjirokastri dobit će potpuno novu, nezaboravnu dimenziju.