Kvizovi
Kultura i Život
Zemlja orlova, bunkera i Mercedesa: zabranili su Beatlese, nošenje brade i gledanja stranih televizijskih programa
U Albaniji, malenoj zemlji koja se smjestila u južnoj Europi, nalazi se više od 170 tisuća bunkera koji podsjećaju na mračna razdoblja albanske povijesti. Ovdje je, tijekom Hladnog rata, albanska vojska gradila podzemne baze i tunele koji su služili kao obrana od potencijalne invazije stranih snaga. Za to je odgovoran Enver Hoxha, zloglasni diktator koji je svoju volju u Albaniji provodio čak četiri desetljeća, dok pritom nikada službeno nije bio na funkciji državnog poglavara. Mnogi kažu da ostaci njegove strahovlade još uvijek truju albansku politiku, a s time bi se mogli poistovjetiti stanovnici koji se s tugom prisjećaju prošlih vremena. Albanski bunkeri danas su muzeji, restorani, mjesta druženja stanovnika i turista, u njima se održavaju rock i jazz koncerti, no priča o njihovom nastanku je zaista nevjerojatna!
ZEMLJA TALAC: PROGANJAO JE INTELEKTUALCE, SVEĆENSTVO, MINISTRE PA ČAK I ŠKOLSKE PRIJATELJE
Enver Hoxha, poznatiji kao Ujak Enver, do svoje je smrti vladao željeznom rukom te suzbijao svaki otpor te zemlju izolirao od bilo kakvog vanjskog utjecaja. Svoj kult ličnosti je poticao tako što se u povijesnim izvorima i udžbenicima navodio kao osnivač albanskog komunizma. Budući da se sve odvijalo pod njegovim budnim okom, on je za Albance bio kao Orwellov Veliki brat, samo je u ovom slučaju u pitanju bio paranoični i nemilosrdni Ujak Enver.
Njegova se vladavina straha odražavala u tome da ste za razne sitnice mogli završiti u prognanstvu ili zatvoru, poput slušanja Beatlesa ili gledanja televizijskih programa iz susjednih zemalja Jugoslavije, Italije i Grčke. Hoxha je otišao još jedan korak dalje i zabranio nošenje brada jer su ga previše podsjećale na pravoslavlje i islam.
Njegovo ime bilo je upisano na gotovo svakome zidu, citirano u svakom novinarskom tekstu i ugravirano u planine. Oni koji ga nisu poštovali, bili su ubijeni. Ista sudbina dogodila se i intelektualcima, svećenstvu, ministrima unutarnjih poslova pa čak i školskim prijateljima čije mu društvo ipak više nije odgovaralo. Vjerovao je kako zli neprijatelji s istoka i zapada planiraju invaziju i napad na ovu prekrasnu planinsku zemlju, a za to je odlučio biti spreman te naredio izgradnju poznatih bunkera koji i danas privlače pažnju svojim jezivim izgledom i intrigantnom poviješću.
ALBANSKI BUNKERI: ŠIROKA MREŽA BETONSKIH SKROVIŠTA KAO POSLJEDNJE UTOČIŠTE ELITE
Budući da je ratom opsjednuti diktator Enver bio uvjeren kako Albaniji predstoji invazija stranih sila, pokrenuo je program izgradnje bunkera koji bi Albancima omogućio da se brane iz ogromne mreže betonskih skrovišta. Tako je zamišljeno da Hoxha, uz ostatak vladajuće elite, koordinira otpor iz svog bunkera. Dan danas se na zidovima ovakvih objekata nalaze slogani iz tog mračnog vremena, a unutar njih postoje mjesta na kojima su napisane smjernice za korištenje oružja i kako se ponašati u slučaju nuklearnog napada.
U današnja vremena kada se mnoge države kite nuklearnom artiljerijom može nam se učiniti da nije loše imati podzemno skrovište u rezervi, ali svi su ovi vojni objekti nakon nekog vremena pali u zaborav. Ipak, zahvaljujući trudu jednog novinara i povijesnog entuzijasta, najpoznatiji albanski bunker je ponovo svjetlo dana ugledao prije nešto manje od 10 godina. On danas na vrlo slikovit način posjetitelje vodi na zanimljivo putovanje u albansku prošlost.
NUKLEARNI BUNKER 0774 IMAO JE VIŠE OD 300 PROSTORIJA, LUKSUZNE ODAJE I UREDE, KAZALIŠTE TE KUPAONICE S TUŠEM NA GORIVO
Objekt 0774 je, kažu mnogi, rezultat opsesije i neutemeljenog straha diktatora koji je htio izgraditi Crvenu Albaniju. Između 1972. i 1978. godine, sagrađen je u tajnosti, a sastojao se od više od 300 prostorija koje se protežu duboko ispod planina Mali i Dajti na obali Tirane. Premda se nikada nije dogodio napad kakvog je Hoxha zamišljao, da jest ovo bi bilo glavno mjesto evakuacije elite. U njemu bi se nalazilo oko 300 ljudi, uključujući cijeli vrh zemlje.
Procjenjuje se da bi u tom slučaju za njih bilo dovoljno zaliha i hrane za čitavu godinu. Za poglavara su izgrađene osobne odaje s luksuznim krevetom, uredom za tajnicu i kupaonicom s tušem na gorivo. Prije nego je postao turistička atrakcija, bunker je posljednji put korišten 1999. godine za vrijeme vojnih vježbi. Nakon toga mu je 2014. godine nov život udahnuo talijanski novinar Carlo Bollini, a u mjesec dana koliko je bio otvoren posjetilo ga je čak 70 tisuća Albanaca.
ALBANSKI BUNKERI DANAS SU MUZEJI U KOJIMA SE ODRŽAVAJU ROCK I JAZZ KONCERTI, GLAZBA KOJA JE U VRIJEME REŽIMA BILA ZABRANJENA
Više od 100 soba i prostorija je renovirano u ovom labirintskom kompleksu, ali velik dio je još uvijek netaknut. U neke dijelove je pristup i dalje zabranjen, budući da je objekt službeno u vlasništvu Ministarstva obrane. Ovaj izuzetno zanimljiv, ali pomalo jeziv kompleks je poprilično skučen, ali to nikako ne znači da je malen. Naprotiv, u središtu se nalazi prostorija toliko velika da u nju stanu stotine ljudi. S tog je mjesta Hoxha trebao čitati govore svojim podanicima, ali sada je to kazalište i koncertni prostor. Na putu prema njemu nalazi se i mali bar koji je dosad već ugostio mnoge rock i jazz koncerte, glazbu koja je za vrijeme režima bila zabranjena.
Mnogo je razloga da ove godine posjetite Albaniju, zemlju orlova, bunkera i Mercedesa! U ovoj prekrasnoj balkanskoj ljepotici u kojoj danas živi oko tri milijuna ljudi smjestila se obala dva mora, Jadranskog i Jonskog, kulturno naslijeđe je veliko, a sve više pažnje posvećuje se i turizmu, posjetama religijskim znamenitostima i bunkerima. Ima ih više od 170 tisuća i izgrađeni su po cijeloj zemlji pa ih tako možete vidjeti na obali, u gradovima i brdima. Mnogi od njih danas su stavljeni u funkciju kao muzeji, ali i restorani, i postali su prava turistička atrakcija.