Jedna od najljepših meteoroloških stanica u Europi nalazi se u srcu Zagreba! Legendarni stup temperaturu, vlagu i tlak pokazuje već 140 godina

Legendarni Zrinjevac jedan je od najpoznatijih parkova u Zagrebu. Dio je zelene Lenucijeve potkove, krošnje njegovih visokih platana pružaju prijeko potrebni hlad, iz glazbenog paviljona redovito odzvanja neka melodija, a travnjak je idealno mjesto za predah uz žubor fontana. Zimi zasja u sjaju tisuća žaruljica… Zrinjevac je ‘zeleno srce’ glavnog grada Hrvatske, ukrašeno jednim posebnim ukrasom. Taj se ‘ukras’ zove Meteorološki stup.

Meteorološki stup na Zrinjevcu predstavlja jednu od najstarijih meteoroloških postaja u Zagrebu. Nalazi se na sjevernoj strani parka, kvadratnog je oblika, a u svojim ‘izlozima’ prikazuje meteorološke podatke kao što su temperatura, vlaga i tlak zraka te bilježi njihovo dnevno kretanje. Na stupu su označene i geografska širina i dužina, kao i nadmorska visina od 121,98 metara.

Sam meteorološki stup na Zrinjevcu izrađen je od istarskog mramora, u stilu klasicizama, a podignut je 1884. godine. Zanimljivo, prvo je trebao biti postavljen na Trgu bana Josipa Jelačića, no to se nije materijaliziralo. Rađen je po nacrtu arhitekta Hermana Bolléa, dok su meteorološki instrumenti izrađeni u njemačkom gradu Göttingenu. Za njegovo je pak postavljanje zaslužan dr. Adolf Holzer, vojni liječnik i amater meteorolog, na što podsjeća i ploča postavljenja na njegovoj zapadnoj strani.

Što se tiče samog sata koji se nalazi u stupu, on je djelo urara Königa, a za njegovo održavanje brine poznata zagrebačka urarska obitelj Lebarovići, koji među ostalim održavaju i legendarni sat na glavnom zagrebačkom trgu, popularnom mjestu susreta za sve koji se nalaze na Jelačić placu. No, iako meteorološki stup na Zrinjevcu mjeri osnovne vremenske pokazatelje on ipak nije izrađen po modernim meteorološkim standardima pa zato ni Državni hidrometeorološki zavod ne koristi njegove podatke.

Što se tiče njegova ‘doma’, perivoja Zrinjevac, on je službeno je otvoren u ljeto 1873. godine. Površina mu je oko 12,5 tisuća metara četvornih, a krasi ga 220 platana koje su zasađene 1872. godine. Prije nego što je postao omiljena zelena oaza u samom srcu Zagreba, tamo je nekada stajala blatnjava oranica, a zatim stočno sajmište. O njegovu uređenju počelo se pričati povodom proslave 300. obljetnice smrti Nikole Šubića Zrinskog i razmišljanja o postavljaju spomenika istom. Perivoj je proglašen i spomenikom parkovne arhitekture.