Ovaj je dvorac prvi u Europi imao vlastitu struju i grijanje! Danas u njemu povremeno boravi predsjednik države

Tamno sivi krovovi zašiljeni poput oštrih igala, drveni detalji i među njima bjelina okružena jarkim zelenilom. Tako bi glasio kratki opis dvorca Peleš, jednog od najljepših ukrasa Rumunjske. Dapače, nazivaju ga jednim od najljepših dvoraca u Europi: krasi ga specifičan dizajn, njegovo je gradilište bilo istinski ‘melting pot’, a ujedno je i prvi dvorac u Europi koji je imao svoju vlastitu struju… Ukratko, njegova je priča doista zanimljiva i svakako je vrijedi poslušati, a samo zdanje prvom prilikom posjetiti.

Dvorac Peleš nalazi se u jugoistočnim Karpatima, nedaleko grada Sinaia. Niknuo je uz staru srednjovjekovnu rutu, a od Bukurešta ga dijeli 120-ak kilometara. Nastajao je desetljećima. Gradnja mu je počela 1873. godine, službeno je otvoren 1883. godine, no na kompleksu se radilo još i 1914. godine. Ime je dobio po tamošnjem potoku.

U biti, Peleš nije ‘samo’ dvorac. Riječ je o kompleksu koji se zapravo sastoji od nekoliko zdanja, a od kojih je dvorac koji nosi to ime samo jedno od njih. Kompleks Peleš tako čine i dvorac Pelișor te Foișor. No, upravo je Peleš najslavniji. Površina mu je 3200 metara četvornih, ima najmanje 170 soba, od kojih su mnoge posvećene te nose ime drugih svjetskih kultura ili zemalja. Sve su bogato uređene, a zdanje ima i 30 kupaonica.

Dvorac Peleš može se pohvaliti i s velikom zbirkom oružja od čak 400 primjeraka, ali i svakakvih umjetnina, zlata i srebra, slonovače, porculana i sagova… Krasi ga oko 2000 slika, a njegovu biblioteku, iz koje vodi tajni prolaz prema privatnim kraljevim odajama, oko 30 tisuća knjiga. Svi ti predmeti koji ga krase tamo su došli iz različitih dijelova svijeta….

Izgrađen je na mjestu u koje se zaljubio sam kralj Karlo I. On je naime, 1866. godine posjetio tu lokaciju i oduševio se planinskim ugođajem te naredio da se na tom mjestu izgradi ljetna rezidencija i lovište. Kruna je kupila pet četvornih kilometara zemlje i proglasila ga kraljevskim imanjem, a osim samog dvorca Peleš počelo je nicati i niz drugih popratnih objekata, primjerice konjušnica, elektrana i ostali pomoćni objekti. Zanimljivo je da upravo dvorac Peleš smatraju prvim dvorcem u Europi, ali i svijetu, koji je imao svoju struju, proizvedenu na licu mjesta, te centralno grijanje.

No, kralj Karlo I. uvelike je zaslužan i za pomalo neobičan izgled dvorca. Među prijedlozima dizajna, njega se dojmila upravo ideja velikog alpskog dvorca koji će nalikovati na palaču, a koji je predstavljao mješavinu talijanskih i njemačkih utjecaja. Isprva nije imao prepoznatljive tornjeve, a onaj središnji ‘dodan’ mu je već spomenute 1914. godine.

Gradilo ga je između 300 i 400 radnika, a gradilište je, barem tako pokazuju zapisi u dnevniku kraljice Elizabete od Wieda, Karlove supruge, bilo pravi melting pot. “Talijani su bili zidari, Rumunji su gradili terase, Romi su radili standardne radove. Albanci i Grci su radili u kamenu, Nijemci i Mađari su bili tesari. Turci su pekli ciglu. Inženjeri su bili Poljaci, a kamenoklesari Česi. Francuzi su crtali, Englezi su mjerili”, napisala je, spominjući kako se na gradilištu moglo vidjeti stotine različitih nošnji i čuti 14 jezika na kojima se ‘govorilo, pjevalo, psovalo, svađalo u svim dijalektima i tonovima’.

Nakon abdikacije kralja Mihaela I. 1947. godine, vlasti su zaplijenile dvorac i on u narednim desetljećima mijenja funkcije. Služi i kao turistička atrakcija jedno vrijeme, ali i odmaralište za kulturnjake, a onda ga 1953. proglašavaju muzejom. Od 1975. do 1990. godine bilo je zatvoren.

Nakon toga kompleks je proglašen kulturnom baštinom i otvorio se za javnost. Mimo toga, dvorac Foișor služi kao predsjednička rezidencija, neka zdanja unutar kompleksa postala su hoteli i restorani, a neka se koriste u državne svrhe… Država u biti kompleks iznajmljuje od kraljevske obitelji, a godišnje ga posjeti do pola milijuna ljudi. Slovi za najposjećeniji povijesni spomenik u Rumunjskoj. Ovdje doznajte sve detalje o radnom vremenu dvorca i ulaznicama.