Na najvećem hrvatskom otoku krije se šuma sa stoljetnim stablima u kojoj prema legendi plešu vile, a ni snijeg nije rijetkost

Cres obiluje predivnom prirodom, a na jednom mjestu na najvećem hrvatskom otoku u njoj se može uživati na jedan poseban način, šetnjom po starim putevima kojima su nekada kretale volovske zaprege te kamenim labirintima… Naime, sjeverni dio otoka, prekriven listopadnim šumama, vrlo očuvanog biljnog i životinjskog svijeta te prepun pastirskih stanova i suhozidima, hrvatskog otočnog giganta. Vodimo vas, nažalost samo virtualno, na predivni Cres, u šumu Tramuntana!

U biti, otok Cres se hvali s dvije vrste šuma. Na jugu otoka rastu zimzeleno drveće, s hrastom crnikom kao glavnim predstavnikom. Sjever, na Tramuntani, primat imaju listopadna stabla, a hrast, javor i grab glavni su tamošnji akteri. „Botaničari obično kao biološki zanimljivu činjenicu Tramuntane ističu pojavljivanje četiri vrste hrastova, dvije vrste javora, dvije vrste grabova, raznolikog drugog drveća i grmlja, te pojedinih ‘kontinentalnih’ predstavnika šumske flore kao što su božikovina i bademasta mlječika“, navodi se tako na stranicama Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli.

Tramuntana je najšumovitiji dio Cresa, prepun ponikvi, špilja i jama, okružen nepristupačnim i strmim obalama. Tamo rastu prava stabla divovi, koji su navršili najmanje 100 godina, opseg čijih debala nekada prelazi pet metara i koji se uzdižu u visinu i 30-ak metara.  Jedan hrast medunac posebno se ističe. Ima nekoliko stotina godina, a živi u zaselku Sveti Petar. U posljednjih nekoliko desetljeća oluje su ga nagrdile, no to stablo i dalje ne odustaje…. Općenito gledano, u Tramuntana je dom za čak 1300 biljnih vrsta te oko 200 vrsta ptica.

No, Tramuntana, koja ima subkontinentalnu klimu, krase i gljive i stijene koje prekriva mahovina, a u njoj, osim zečeva, jelena, muflona, divljih svinja, živi i krtica. U biti, Cres je jedini kvarnerski otok na kojem se može pronaći ta životinja. Isto tako, u Tramuntani ni snijeg nije rijetkost, a šumu svježina odlikuje i ljeti.

Tramuntana je odlična destinacija za ljubitelje šetnji, biciklizma ili pak planinarenja. Tamošnje staze, sedam planinarskih i sedam turističkih te tri biciklističke, prate nekadašnje puteve između tamošnjih sela (koja su danas napuštena) i kojima su se kretali volovi zapregnuti u kula, a ukupna duljina planinarskih, turističkih i biciklističkih staza prelazi 100 kilometara.

Od turističkih staza valja svakako naglasiti stazu  Povijest i umjetnost u prirodi koja započinje i završava u naselju Beli. Na njoj se nalazi 21 skulptura kipara Ljube De Karine na kojima su uklesani stihovi Andra Vida Mihičića,  pjesnika iz 19. stoljeća koji je jako volio Tramuntanu.

Tramuntana je dom i najdublje jame na otoku Cresu. Riječ je o jami Čampari, u kojoj su pronađena četiri cjelovita kostura spiljskog medvjeda. Otkrivene su i neke vrste kukaca. Posebne su i tamošnje lokve. Ima ih, prenosi PD Kamenjak u svojim materijalima, najmanje 50, a najveće su Pajska, Palvanja, Peć, Garbovica te Kosmačev. Ova potonja je tamošnji rekorder i zimi postaje pravo malo jezero. Isto tako, istočna obala Tramuntane poznata je i kao gnjezdilište bjeloglavih supova, a dio nje nalazi se pod zaštitom u sklopu ornitološkog rezervata.

Šuma Tramuntana na Cresu krije i predivne labirinte, posvećene božanstvima prirode i plodnosti. Primjerice, Vesnin labirint predstavlja primjerice repliku, ali veću, labirinta u katedrali Notre Dame de Chartres u Francuskoj. Tarin labirint ima oblik kojim se i danas služe Indijanci iz Arizone, a  Rusalkin je posvećen vilama koje plešu po proplancima u vrijeme mladog mjeseca. Šumu tramontanu nastanjuje i Masmalić, dobar šumski duh koji, kaže predaja, pomaže ljubiteljima prirode kako bi sigurno došli do svog cilja ili se vratili na mjesto odakle su krenuli.