Koji je hrvatski otok dom ugroženih bjeloglavih supova? Na njemu se nalaze neke od posljednjih preostalih ptica te vrste u Hrvatskoj, ali i Europi

Hrvatska se može pohvaliti zaista prekrasnim otocima. No, neke od njih krasi ne samo prirodna ljepota, već i sasvim neobični stanovnici. Jedan od takvih jest Cres. S glavom u Istri, srcem u Kvarneru, a nogama prema sjevernodalmatinskim otocima, otok Cres poseban je fenomen u Jadranu, pišu na turističkim stranicama Hrvatske, a dodatna mu je posebitost to što on predstavlja jedno od posljednjih prirodnih staništa bjeloglavih supova u Hrvatskoj, ali i sasvim neobično stanište u kontekstu svjetske populacije tih ptica.

Upravo na Cresu, najvećem, ali najrjeđe naseljenom hrvatskom otoku, u tamošnjem mjestu Beli, jednom od tamošnjih najstarijih mjesta, nalazi se Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove koje se, osim na Cresu, može još pronaći i na Krku, Prviću i Plavniku. Veliki je to kontrast u odnosnu na ono što je bilo nekada – supovi su živjeli na cijelom području Hrvatske. Danas na tom kvarnerskom području obitava svega 120 parova.

Iako bjeloglavi supovi žive i u drugim državama svijeta, navode na stranicama Centra, primjerice u Europi u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Srbiji, Grčkoj i Bugarskoj, kvarnerska populacija ipak je jedinstvena u svijetu. Naime, kod nas se bjeloglavi supovi gnijezde na liticama neposredno iznad mora, dok u drugim zemljama obitavaju u planinskim područjima.

Bjeloglavi sup, danas ugrožena ptica, u biti je grabljivica koja spada u strvinare, što znači da se hrani uginulim životinjama. Jedna je i od najvećih ptica koje lete – bude i do 110 centimetara visoka, s rasponom krila od 235 do 290 centimetara. Teži i do 12 kilograma. Mogu poživjeti i 40 godina.

No, riječ je i o romantičnoj i odanoj ptici. Naime, s partnerom ostaje do kraja života, a živi u kolonijama. Bjeloglavi su supovi poznati isto tako i po svojim svadbenim letovima, koji na Cresu počinju u listopadu. Na jajetu, a ženka snese jedno godišnje, sjede oba roditelja, a ptić s prvim letovima počinje u dobi od tri mjeseca. Isto tako, bjeloglavi sup je i pravi putnik. U prvoj godini života mladi supovi otisnu se na petogodišnje lutanje. Nakon što postanu spolno zreli vraćaju se. No, taj je put vrlo opasan i na mjesto rođenja, kako bi zasnovali svoju obitelj, vraća ih se svega nekoliko.

Sve to o ovoj upečatljivoj ptici koja je postala simbol Cresa možete naučiti u spomenutom Centru u mjestu Beli, smještenom u zgradi bivše škole. U prizemlju centra posjetitelje čeka multimedijalni izložbeni postav o bjeloglavim supovima i životu tamošnjih ljudi, a česte su i izložbe i radionice. U sklopu Centra djeluje i oporavilište za bjeloglave supove. U ovom, današnjem aktualnom obliku Centar djeluje od 2014. godine.

Cres je poznat i po svojim ornitološkim rezervatima. Onaj na sjevernom dijelu otoka proteže se od uvale Fojiška do uvale Pod Predošćica, a poznat je kao rezervat „Kruna“. Ime je dobio po tamošnjoj litici. Južni rezervat obuhvaća područje od uvale Mali bok do Koromačna, a zovu ga Pod Okladi, što je također ime litice, i to kod Orleca, koji pak je i sam dobio ime po ‘orlu’. Naime, upravo je to creski, lokalni naziv za bjeloglavog supa.