Koja je najdublja jama na kvarnerskim otocima? Ovaj nepoznati speleološki biser dubok je više od 100 metara

Da Cres, najveći hrvatski otok, obiluje brojnim ljepotama opće je poznata stvar. Kao sinonim za bjeloglave supove, dom fascinantnog mjesta koje nosi isto ime i kao omiljeno ljetno voće, Lubenice, te jedinstvenog Vranskog jezera, najvećeg slatkovodnog na hrvatskim otocima, Cres malo koga ostavlja ravnodušnim. Fascinantno je i njegovo podzemlje, u kojem se ističe jama Čampari, najdublja jama na tom otoku i na cijelom Kvarneru.

Jama Čampari nalazi se na Tramuntani, najšumovitijem dijelu otoka Cresa. Ne samo da je najdublja jama tog otoka, nego je ujedno i najdublja jama kvarnerskih otoka općenito – u dubinu otoka Cresa seže 101 metar. I skriva brojna ‘iznenađenja’. Poznata je, primjerice, kao nalazište ostataka pleistocenskog smeđeg medvjeda, ali i dom brojnih endemskih vrsta. Cijelo to neobično društvo nosi u ime oznaku ‘creski’ – creski trkač, creski slijepac, creski prekobrojac, creska pipa i creski tankovratić. Radi svoje važnosti jama Čampari je i dio ekološke mreže Natura 2000.

U jami su inače, piše pak na stranicama Speleo kluba Samobor, pronađena četiri kompletna kostura špiljskog medvjeda, ali i dokazi o ljudskoj prisutnosti iz prapovijesti, među ostalim i donja čeljust domaćeg psa. Jama Čampari ukrašena je isto tako i lijepim spiljskim formacijama, no dio njih je, na ulazu u jamu, devastiran.

Također, isti izvor navodi kako najstariji pisani podatak o jami seže u 1909. godinu – jama je tada spomenuta u novinama. Spomenuta je i u talijanskom katastru speleoloških objekata, a slika njezine ulazne dvorane krasi i razglednici koja potječe iz razdoblja od 1910. do 1914.godine. Prvi puta je istražena, ali samo djelomično, 1922. godine.

Novi pokušaj istraživanja njezinih dubina, odnosno dna dogodio se 1965. godine. Tada su njezinu dubinu pokušali utvrditi slovenski speleolozi, no iako im nije pošlo za rukom obaviti taj zadatak, pronašli su ostatke medvjeda. Jama Čampari je u potpunosti istražena tek 1973. godine.

Što se tiče područja Tramuntane, ono je osim po šumskom pokrivaču, poznato i i po svojih sedam labirinata i isto toliko eko staza. To su Vesnin labirint, posvećen starohrvatskoj božici proljeća, Ishtarin labirint posvećen božici ljubavi i plodnosti, Tarin labirint koji slavi hinduističku te Izidin koji slavi egipatsku božicu. Ruskalin labirint posvećen je istoimenoj vodenoj vili, a Ladin božici ljeta Ladi.

Posebno se ističe Ozirisov labirint, posvećen bogu Ozirisu. Naime, on je jedini među tih sedam labirinata koji nije izrađen od kamenja, nego od samoniklog bilja. “Ulaskom u labirint svatko određuje svoj cilj i prolaskom kroz njega postiže ravnotežu duha, tijela i okoline. Navodi se da je šetnja labirintom meditacija u pokretu“, pišu na stranicama Cresa.