Znate li koji je najmlađi glavni grad Europske unije? Postao je prijestolnica tek prije nešto više od 30 godina

Kad razmišljamo o glavnim gradovima europskih država, obično ih povezujemo s dugom i bogatom prošlošću te gradovima koji su stoljećima bili središta politike, kulture i moći. No politička karta Europe, osobito u novijoj povijesti, pokazuje da to nije uvijek pravilo. Među prijestolnicama Europske unije nalazi se i grad koji je tu ulogu dobio tek prije nešto više od tri desetljeća. Upravo zato pitanje o najmlađem glavnom gradu EU često iznenadi čak i one koji su uvjereni da vrlo dobro poznaju europsku geografiju i povijesne okolnosti.

Najmlađi glavni grad ne mora nužno biti i mlad grad. Najčešće je riječ o mjestu koje je tek u novijoj povijesti preuzelo ulogu političkog središta države, ponajviše kao posljedica raspada većih državnih zajednica, promjena granica ili stjecanja neovisnosti. Upravo su takvi povijesni procesi obilježili Europu krajem 20. stoljeća, kada su nastale nove države, a zajedno s njima i nove prijestolnice.

Titulu najmlađeg glavnog grada Europske unije danas nosi Bratislava, glavni grad Slovačke. Taj je status stekla 1993. godine, kada je došlo do mirnog razdvajanja Čehoslovačke na dvije samostalne države, Češku i Slovačku. Dok je Prag zadržao ulogu glavnog grada Češke, Bratislava je tada prvi put u svojoj povijesti postala prijestolnica neovisne slovačke države.

Zanimljivo je da je Slovačka u Europsku uniju ušla 2004. godine, čime je Bratislava automatski postala najmlađi glavni grad među državama članicama. Od tog trenutka taj grad nosi posebnu titulu koja ga izdvaja od ostalih europskih prijestolnica, a zadržao ju je sve do danas.

Iako je kao prijestolnica relativno mlada, Bratislava nipošto nije grad bez dubokih povijesnih korijena. Njezina povijest seže više od tisuću godina unatrag, a tijekom stoljeća bila je dijelom Ugarskog Kraljevstva, Habsburške Monarhije i Austro Ugarske. U jednom razdoblju imala je i iznimno važnu ulogu krunidbenog grada ugarskih kraljeva, što joj je osiguralo posebno mjesto u političkom i kulturnom životu srednje Europe. Upravo ta bogata prošlost danas se osjeća na svakom koraku, u arhitekturi, tradiciji i identitetu grada.

Na prvi pogled djeluje gotovo paradoksalno da je grad s tako bogatom i slojevitom prošlošću ujedno najmlađa politička prijestolnica Europske unije. Upravo taj kontrast najbolje pokazuje da povijesna važnost nekog grada i njegov službeni politički status ne moraju nužno ići ruku pod ruku.

Bratislava zauzima posebno mjesto u Europi i prema povijesti i prema geografiji. Naime, riječ je o jedinom glavnom gradu na svijetu koji neposredno graniči s dvjema državama, Austrijom na zapadu i Mađarskom na jugu. Udaljenost do austrijske granice mjeri se u svega nekoliko kilometara od administrativne linije grada, oko četiri kilometra. I granica prema Mađarskoj nalazi se vrlo blizu, približno 13 kilometara od pojedinih bratislavskih kvartova.

Takav položaj omogućuje da se iz središta grada u kratkom vremenu stigne do teritorija susjednih država. To nije ograničeno samo na vožnju automobilom ili biciklom, nego je u nekim dijelovima moguće prijeći granicu i pješice. Dodatnu posebnost daje činjenica da je Beč udaljen oko 60 kilometara, što Bratislavu i austrijsku prijestolnicu svrstava među najbliže susjedne glavne gradove u Europi.