Jedno od najizoliranijih mjesta na Zemlji dijele četiri države: dom je veličanstvenim planinama i cestama koje se penju gotovo do ruba neba

Pamirski plato jedno je od onih mjesta koja zaokupljaju, uvlače se u snove, zovu svojom divljinom i pomalo surovom ljepotom koju je teško opisati i koja je čak povremeno na granici zastrašujućeg. Primjerice, prvo prostrana ravnica i na njezinu kraju planinski lanac, a iza njega, može se pričiniti oku nenaviklom na takve visine, nebo prošarano oblacima. Samo što to nije nebo, već masivni, drugi red gorostasnih vrhova koju paraju visine na kojima putuju avioni. Ili cesta, pusta, koja se pruža, čini se, u beskraj, okružena smeđom u kojoj nema puno života… Pamirska visoravan jedan je od najposebnijih ‘kutaka’ naše planete.

Zovu je krovom svijeta. I ne bez razloga. Ona to doista jest! Naime, Pamirska visoravan najveće je svjetsko područje susreta velikih planinskih lanaca. Područje je to gdje svaki pogled krasi neki planinski vrh ili više njih, gdje se visine počinju brojati na prosječnih 4000 tisuće metara, a gdje stjenoviti gorostasi obučeni u bijelo dosežu i preko 7000 metara. Pamir se proteže na površini većoj od 100 tisuća kilometara četvornih, a nastao je prije 60 do 20 milijuna godina.

Pamirski plato smjestio se na području dodira Središnje i Južne Azije, a upravo tako kod nje susreću se neki od najslavnijih lanaca na svijetu: Himalaje, Karakorum, Tanšan, Kunlun i Hindukuš.

Dijeli ga nekoliko država, Tadžikistan i Kirgistan, Kina i Afganistan. No, većina Pamira nalazi se upravo u Tadžikistanu. To područje često nazivaju i ocem svih planina. Najviši vrh Pamira ide do 7495 metara. Danas se zove vrh Ismail Samani, nekada se zvao Vrh komunizma.

No, Pamir nije samo mjesto poznato po planinskim visinama. Područje je to poznato i prepoznatljivo po specifičnoj kulturi, nastanjuju ga pamirski narodi, a njime je nekada prolazio i legendarni Put svile. Oduvijek je ono, koliko god bilo visoko, bilo područje ključno za razmjenu, u svakom smislu, od one trgovačke do kulturološke unatoč svim opasnostima koje možda skriva. Ono je, naime, seizmički aktivno jer se tu ‘koškaju’ euroazijska i indijska tektonska ploča.

Jedna od ljepota Pamira je i tamošnje jezero Karakul, jedno od najvećih planinskih jezera na svijetu koje se nalazi na visini od oko 4000 metara. Dugačko je oko 25 kilometara, duboko do 2390 metara, a u biti se smjestilo u krateru koji je, pretpostavlja se, prije pet milijuna godina nastalo u udaru meteorita.

Pamir je dom i ledenjaka Fedčenko, jednog od najdužih na svijetu van polarnih regija.  Broji 77 kilometara, a debeo je do jednog kilometra. Nažalost i on, kao i svi ledenjaci općenito, gubi na ‘snazi’ te se smanjuje. U zadnjih 100 godina skratio se za jedan kilometar. Pamir je i područje u kojem se rađaju velike rijeke, primjerice Amu Darja i Panj (Očus), a štiti ga i Nacionalni park Tajik čiju je važnost prepoznao i UNESCO.

Pamir je, osim Puta svile, dom još jednog legendarnog puta. Riječ je o Pamirskoj autocesti odnosno M41, jednoj od najviših međunarodnih cesti na svijetu. Ona povezuje grad Osh u Kirgistanu s Dušanbeom u Tadžikistanu, a građena je u sovjetsko doba. Predstavlja spoj zahtjevnog terena i ljepote i jedna je od stavki na listama želja okorjelih avanturista. Njezina najveća točka nalazi se na vrlo visokih 4655 metara.