TAMO JE SVE POČELO...
Kultura i Život
Otimanje mladenki u Kirgistanu: tradicionalni običaj zbog kojeg strahuju brojne žene
Otimanje mladenki i prisiljavanje žena na brak još uvijek je uobičajena pojava u Kirgistanu. Štoviše, mnoge statistike i svjedočanstva odbjeglih mladenki govore o tome da je više od polovice brakova u Kirgistanu sklopljeno protiv volje žena. Iako je takav običaj davne 1994. godine proglašen nezakonitim, on se u velikom dijelu ove azijske zemlje provodi bez kažnjavanja počinitelja. Čak i onda kada uspiju pobjeći svojim otmičarima, njihov život postaje neizdrživa borba protiv konzervativnog društva i vlastite obitelji.
ZGRABI I BJEŽI – NASILAN OBIČAJ KOJI DIKTIRA SUDBINU BROJNIH ŽENA
Kirgistan je kontinentalna država u srednjoj Aziji te je poznata kao zemlja s gotovo 250 sunčanih dana u godini. No, sunce ne sja velikom broju žena koje žive u ruralnim sredinama Kirgistana i strahuju od dana kada će ih na cesti ili u vlastitom domu oteti muškarci u potrazi za nevjestom. Tragično je da su neke otmice organizirane u dosluhu s obitelji mladih djevojaka, ali i obiteljima muškaraca jer to je često najefikasniji i najjeftiniji način da osiguraju brak svojoj djeci.
Kada dođe vrijeme za ženidbu, muškarac i njegova obitelj odabiru djevojku koju potom otimaju i vode u svoju kuću te ju tamo drže u zatočeništvu dok ne pristane na brak. U skladu s tradicijom, njima u zatočeništvu prilaze starije žene iz sela te ih nagovaraju na udaju i tješe svojim iskustvima kada su i same u brak ulazile u suzama. Takva naoko prijateljska uvjeravanja zapravo su emotivne ucjene koje služe vršenju pritiska. One najčešće bivaju silovane već prve noći zbog čega velik broj žena pristaje na udaju kako ne bi bile stigmatizirane u društvu kao obeščašćene.
KONZERVATIVNI POLITIČARI I DALJE SE PROTIVE MJERAMA SUZBIJANJA TRADICIJE OTIMANJA ŽENA
Ovakvi su običaji vrlo česti u patrijarhalnim kulturama, a nisu strani ni pojedinim azijskim i afričkim zemljama. Premda mnogi slučajevi nikada nisu prijavljeni, poznat je podatak da je 1 od 11 djevojaka u dobi od 15 do 19 godina u braku. Velik broj djevojaka koje u tako ranoj dobi ulaze u brak često su na njega prisiljene te izložene fizičkom i emotivnom nasilju.
Iako je ove godine kirgistanska vlada uložila veće napore u donošenje zakona koji štite žene od nasilja u obitelji, velik dio stanovništva i konzervativnih političara im se još uvijek protivi pod izlikom očuvanja tradicije i zastarjelog poimanja obitelji. Zbog takve društvene klime i moralnih ucjena neke djevojke odlučuju ostati u kući svojih otmičara, a kroz godine je zabilježeno mnogo slučajeva ubojstava i samoubojstava.
OTIMANJE ŽENA PRIHVATLJIVO, A ZA KRAĐU STOKE PREDVIĐENA KAZNA ZATVORA I DO 11 GODINA
Država već nekoliko godina pokušava suzbiti tradiciju otimanja žena, ali inicijative nevladinih udruga i aktivista upozoravaju na to da kazne još uvijek nisu dovoljno oštre. Budući da se za krađu stoke počiniteljima daju zatvorske kazne od 11 godina, dok je za otimanje žena i prisiljavanje na brak propisano od tri do sedam godina zatvora, možemo zaključiti kako vladini naporni nisu bili dostatni kako bi se ovakve nasilne tradicije suzbile.
Dugogodišnja tradicija zlostavljanja i dalje se prihvaća u Kirgistanu u kojem se razvod izbjegava pod svaku cijenu. Ipak, kirgistanski parlament ove je godine konačno poduzeo konkretne korake i usvojio prijedlog zakona kojim se zabranjuje vršenje pritiska na žrtve obiteljskog nasilja da ostanu u braku sa svojim nasilnim supružnicima i izbjegnu mogućnost razvoda.
Također, članovi organizacija za prava žena pokrenuli su „Kampanju 155“ kako bi potaknuli na provođenje zakona o kriminalnom otimanju žena, a borbi se priključio i UNICEF koji uz kirgistansku vladu provodi edukativne kampanje usmjerene na širenje svijesti o posljedicama nasilnih tradicija te sprečavanje maloljetničkih brakova diljem zemlje.