Upravo je proglašen najprijateljskiji jezik na svijetu i pobjednik nije engleski! Istraživanje je otkrilo i što zapravo najviše godi uhu

Putnici obožavaju Portugal iz bezbroj razloga: od povijesnih gradova poput prijestolnice Lisabona i Porta, preko spektakularnih pogleda na ocean pa sve do fantastične hrane i prepoznatljivih azulejo keramičkih pločica koje krase fasade i interijere diljem zemlje. No postoji još jedan razlog zbog kojeg ova europska ljepotica osvaja srca posjetitelja, a to je njezin jezik. Prema novom istraživanju koje je provela platforma za učenje jezika Preply, upravo je portugalski proglašen najprijateljskijim jezikom na svijetu, barem kad je riječ o dojmu koji ostavlja na slušatelje.

S obzirom na zvuk i ritam jezika, kako ih ljudi emocionalno doživljavaju, kao romantične, prijateljske, praktične ili složene? Ovo je bilo glavno pitanje istraživanja koje se temeljilo na anketi u kojoj je sudjelovalo 3608 ispitanika iz šest zemalja: Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Španjolske i Japana.

Sudionici su ocjenjivali deset najvažnijih svjetskih jezika prema emocijama koje u njima pobuđuju. Analiza je nastala uz konzultacije sa psiholozima i lingvističkim stručnjacima, a cilj je bio razumjeti kako ljudi reagiraju na sam zvuk jezika, čak i kad ne razumiju značenje riječi.

Upitani koji im jezik zvuči najtoplije i najprijateljskije, 34 posto ispitanika odabralo je portugalski. Posebno im se sviđaju njegova melodičnost i velik broj otvorenih samoglasnika, zbog čega im djeluje ugodno, toplo i gostoljubivo. Osim toga, zemlje u kojima se govori portugalski često se povezuju sa suncem, opuštenim načinom života, gostoljubivošću i odmorom, što dodatno utječe na percepciju jezika.

Na drugom mjestu našao se španjolski, koji je kao najprijateljskiji označilo 33 posto ispitanika, dok je talijanski završio na trećem mjestu s 29 posto glasova. Zanimljivo je da sva tri jezika pripadaju istoj skupini, romanskim jezicima, koji se često povezuju s toplinom, otvorenošću i pristupačnošću.

Osim prijateljskih jezika, istraživanje je analiziralo i percepciju romantike u jezicima. Ovdje je rezultat bio očekivan: francuski je uvjerljivo proglašen najromantičnijim jezikom na svijetu. Čak 54 posto ispitanika povezalo ga je s romantikom i elegancijom. Na drugom mjestu ponovno se našao talijanski (43 posto), dok je španjolski zauzeo treće mjesto (22 posto).

I ovdje dominiraju romanski jezici, koji se često povezuju sa strašću, elegancijom i emocionalnim izražavanjem. Studija je također pokazala da dojam o jeziku ne stvaramo samo na temelju značenja riječi. Veliku ulogu igra i način na koji naš mozak interpretira ton glasa, ritam, intonaciju i melodiju govora, piše portal Travel + Leisure.

Istraživanje je otkrilo još jednu zanimljivost: oko 59 posto ispitanika tvrdi da se ponaša drugačije ovisno o jeziku koji govori ili sluša. To znači da ljudi često prilagođavaju način komunikacije, čak i dio svoje osobnosti, jeziku i kulturi s kojima ga povezuju. Netko može djelovati opuštenije, otvorenije ili formalnije, ovisno o jeziku na kojem komunicira.

U kategoriji praktičnosti engleski je zauzeo prvo mjesto, jer ga 41 posto ispitanika smatra najkorisnijim jezikom na svijetu, ponajviše zbog njegove globalne uloge u međunarodnoj komunikaciji. S druge strane, jezici poput mandarinskog kineskog, japanskog, korejskog i arapskog najčešće su opisivani kao najkompleksniji.

Iako se hrvatski nije ni našao na listi, stranci ga često opisuju kao snažan i pomalo oštar jezik, uglavnom zbog brojnih suglasničkih skupova i tvrdih glasova koji su govornicima romanskih ili germanskih jezika prilično neuobičajeni. No sviđa im se njegova ritmičnost i jasna melodija pa im nakon prvog dojma počinje zvučati ugodno i muzikalno.

Stranci također često ističu da je hrvatski vrlo precizan u izgovoru jer se slova gotovo uvijek čitaju onako kako su napisana, što itekako pomaže u razumijevanju. Autori istraživanja naglašavaju da rezultate ne treba previše generalizirati. Iako je anketa obuhvatila više od 3600 ljudi, ispitanici dolaze iz samo šest zemalja pa rezultati prvenstveno odražavaju kulturne percepcije određenih regija, a ne nužno mišljenje čitavog svijeta.