S planine koja dijeli Istru od ostatka Hrvatske pogled puca sve do Italije! Krije i laganu šetnicu koju su uredili umjetnici

Kamena kula, napušteno pastirsko selo, "Izvaljeno jaje u gnijezdu"... Ovo su samo neke od zanimljivosti o Učki koje bi vas mogle iznenaditi!

Foto: Shutterstock

Uzduž bajne opatijske rivijere pruža se moćna Učka, najviša planina istarskog poluotoka. U tom masivu, u blizini Rijeke, nalazi se i Park prirode Učka, koji je zaštićenim područjem proglašen 1999. godine. Blizina mora pogoduje specifičnoj klimi i bujnoj vegetaciji koja Učku krasi sve do njezinih vršnih predjela. Ova planina, koja Istru dijeli od ostatka Hrvatske, prepuna je čudesnih lokacija koje bi svaki ljubitelj netaknute prirode trebao posjetiti barem jednom u životu, a kako bismo vam olakšali istraživanje ove ljepotice, u nastavku vam donosimo kratak pregled zanimljivosti o Učki koje bi vas itekako mogle zaintrigirati!

KAMENI TORANJ IZGRADILI SU PLANINARI, A U RATU JE SLUŽIO I KAO OSMATRAČNICA

Prvo vas vodimo na Vojak, koji je sa svojim 1401 metrom najviši vrh Učke, ali i čitavog istarskog poluotoka. Tjeme mu je golo i travnato, prošarano stijenama te strmim padinama, a na njemu ponosno stoji i kameni razgledni toranj visok 10 metara. Poznat je i kao kula na Vojaku, simbol je čitavog Parka prirode, ali i njegovog šireg područja.

Još davne 1911. godine izgradili su ga planinari. U Prvom svjetskom ratu vojnici su ga koristili kao osmatračnicu s koje su nadzirali važne morske puteve. Toranj je obnovljen 2004., danas u njemu djeluju info centar i suvenirnica, a ujedno je i vrlo popularan vidikovac.

DVA U JEDNOM: NEOBIČNO PLANINARSKO SKLONIŠTE I PROMATRAČNICA ZA PTICE

Do terase kule na Vojaku vodi 30 stepenica, a pogled s nje više je nego spektakularan: za lijepog vremena s ove točke možete, kao da su vam na dlanu, vidjeti Istru, Riječki zaljev, sjeverni Jadran, Gorski kotar, Velebit pa čak i Tršćanski zaljev, Julijske Alpe te Dolomite.

U sklopu Parka prirode Učka od 2023. možete vidjeti i ”Izvaljeno jaje u gnijezdu”, jedinstvenu atrakciju koja je zapravo dva u jednom: planinarsko sklonište i promatračnica za ptice. Nalazi se na proplanku u blizini vrha Kremenjak koji leži na 847 metara, a osmislio ga je arhitekt Ivan Juretić.

"JAJE" SE NAPAJA SOLARNOM ENERGIJOM, DO NJEGOVOG "KROVA" VODE STEPENICE

”Izvaljeno jaje u gnijezdu” ima površinu od oko 12 metara kvadratnih i u njega stane četiri do šest osoba. Ima i stepenice koje vode do platforme na ”krovu”, a ondje vas pak čeka promatračnica za ptice. Sklonište se napaja solarnom energijom, a ”omotano” je gnijezdom načinjenim od vizualno atraktivne čelične konstrukcije i grana črnog trna.

Osim toga, u okolici ovog čarobnog gnijezda, točnije u radijusu od oko 100 metara, razasuta su i manja jaja od hrastovog drveta, od kojih neka teže impresivnih 250 kilograma. Ona su prvenstveno namijenjena za odmor, umjesto klupica, ali su i dio čitave instalacije te najava ili svojevrsni putokazi prema centralnom jajetu, tj. samom skloništu.

SUHOZIDNE TERASE I NISKA KAMENA SKLONIŠTA IZ NEKIH PROŠLIH VREMENA

Najbolje čuvana tajna Učke je i napušteno pastirsko selo Petrebišća, smješteno na nadmorskoj visini od oko 700 do 750 metara. Do njega vodi mitsko-povijesna staza Trebišća-Perun, ali i ruta koja kreće iz Mošćeničke Drage i zaselka Potoki. Riječ je o skupini malih, niskih kamenih skloništa i suhozidnih terasa, tihih, ali ponosnih podsjetnika na neka prošla vremena.

Dio njih danas je prožet šumskom vegetacijom, ali srećom, neke građevine djelomično su obnovljene i to zahvaljujući radionicama suhozidne gradnje. Ovo selo tipičan je primjer nekadašnjeg ljetnog selišta, odnosno transhumantnog naselja.

PRIJEVOJ POKLON LEŽI NA 922 METRA, A IME JE DOBIO PO ČINU PUČKE POBOŽNOSTI

Naime, ljudi su nekoć sezonski selili stoku, prateći ritam prirode. Ljeti bi odlazili na planinske proplanke i pašnjake, a pred zimu bi se spuštali prema obali. Petrebišća nikad nisu imala stalnu populaciju, a privremene stanovnike izgubila su tijekom 20. stoljeća, ponajviše zbog industrijalizacije, urbanizacije i promjene načina života.

Sljedeća postaja nam je srce Parka prirode Učka: prijevoj Poklon koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju. Nalazi se na nadmorskoj visini od 922 metra i s njega puca divan pogled na Kvarnerski zaljev. Ime je dobio po činu pučke pobožnosti. Naime, vjernici iz Istre nekoć su do trsatskog svetišta Djevice Marije u Rijeci putovali upravo preko ovog prijevoja.

DIVNA, A NE PREVIŠE ZAHTJEVNA ŠETNICA ZA SVE LJUBITELJE UMJETNOSTI I PRIRODE

Kad bi došli do njega, poklonili bi se zavjetnoj crkvi Trsatske Gospe. U spomen tom činu na vidikovcu je postavljen i križ. Važno je istaknuti i da je upravo na Poklonu još 1887. izgrađena prva planinarska kuća na Učki.

Za kraj vam ostavljamo prekrasnu, a ne previše zahtjevnu šetnicu, tzv. ”land art” stazu Stražica-Sapaćica na slikovitoj Ćićariji u Parku prirode Učka, koju su uredili umjetnici. Duga je oko šest i pol kilometara i ima vrlo malo uspona pa je idealna za sve koji vole umjetnost i žele provesti vrijeme u prirodi, a nisu sigurni imaju li vremena i kondicije za ozbiljnije planinarske uspone.

ZA SVAKU POHVALU: STIJENE SE OSLIKAVAJU EKOLOŠKIM BOJAMA

”Land art” kao takav zapravo je pokret koji umjetničke zahvate smješta u samu prirodu, na kamenje i stabla. Kružnu stazu na Učkoj osmislio je umjetnik Boris Pecigoš. Sve je nastalo od prirodnih materijala pronađenih na licu mjesta (kamen, šljunak, zemlja, trupci i grane), s tim da se stijene oslikavaju isključivo ekološkim bojama. Na stazi je ukupno 20 umjetničkih intervencija, a hodajući istom proći ćete i uz četiri vidikovca s prekrasnim pogledima na vrhove i grebene Učke te Ćićarije.

Pročitajte još